Boris Podobnik / Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Posebno zabrinjavaju izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika. Vlada navodi kako je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Ako postoje zloupotrebe, država ih treba ciljano kontrolirati i sankcionirati, ali nije prihvatljivo da se zbog dijela nepravilnosti dodatno opterećuju svi koji posluju legalno i uredno, poručuju iz udruge
povezane vijesti
Oko Vladinih antiinflacijskih mjera promptno su se oglasili iz Udruge Glas poduzetnika (UGP), upozoravajući da se ponovno otvaraju pitanja za male i srednje poduzetnike, obrtnike, trgovce i male iznajmljivače.
– Udruga, niti predstavnici malih poduzetnika nisu bili uključeni u ozbiljan razgovor prije njihova predstavljanja. Mjere koje izravno utječu na tisuće poduzetnika ne bi se smjele donositi bez dijaloga s onima na koje se odnose. Posebno zabrinjavaju izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika. Vlada navodi kako je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Ako postoje zloupotrebe, država ih treba ciljano kontrolirati i sankcionirati, ali nije prihvatljivo da se zbog dijela nepravilnosti dodatno opterećuju svi koji posluju legalno i uredno. Prema Vladinoj prezentaciji, očekivani fiskalni učinak izmjena za paušalne obrtnike iznosi 60 milijuna eura. To znači da će dodatni teret ponovno najvećim dijelom snositi mikro i mali poduzetnici. U najvišem razredu paušalnog oporezivanja godišnja davanja rastu za više od 80 posto, što za mnoge obrtnike predstavlja ozbiljan udar na poslovanje, zapošljavanje i daljnji razvoj, a dodatni pritisak osjetit će i mali iznajmljivači i mali trgovci, ističu iz UGP-a, udruge koja, prema njihovim službenim podacima, okuplja više od 20.000 članova.
Neovisno što se ta mjera odnosi na srednje i velike poduzetnike, iz UGP-a reagirali su i na najavljeni porez na prekomjerne profitne marže, apostrofirajući kako je važno razlikovati tržišne zloupotrebe od legitimnog poslovnog rasta, ulaganja i povećanja produktivnosti.
– Borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika. Ako Vlada želi dugoročno stabilnije i niže cijene, potrebno je otvoriti ozbiljan razgovor o stvarnim uzrocima inflacije – troškovima rada, energentima, porezima, parafiskalnim nametima, administrativnim opterećenjima i ukupnim uvjetima poslovanja. Ne može se sve svesti na poruku poduzetnicima – “Snizite cijene, platite više i snađite se sami”, kažu iz UGP-a, javno pozivajući Vladu da otvori stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača.