Odluka Hrvatskih cesta da ograniči sudjelovanje tvrtki iz zemalja koje ne omogućuju ravnopravan pristup vlastitim tržištima javne nabave predstavlja važan presedan za buduće velike projekte, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Hrvatska se nalazi pred najvećim investicijskim ciklusom u prometnu infrastrukturu vrijednim više od 13 milijardi eura, a način na koji će se provoditi javna nabava bit će ključan za to hoće li najveći dio koristi ostati u domaćem i europskom gospodarstvu ili će sredstva završiti izvan Hrvatske, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca.

Povod za reakciju HUP-a je odluka Hrvatskih cesta u postupku javne nabave za projekt „Izgradnja DC8, dionica TTTS – Dugi Rat sa spojnim cestama, Faza 2: od čvora TTTS uključujući čvorište Stara Podstrana s pristupnim cestama“, procijenjene vrijednosti 149,8 milijuna eura.

Hrvatske ceste u tom su postupku primijenile europski pravni okvir i praksu Suda Europske unije te ograničile pristup ponuditeljima iz država koje hrvatskim i europskim tvrtkama ne omogućuju jednak tretman na svojim tržištima javne nabave.

HUP smatra da je riječ o važnom koraku prema uspostavi pravednijih uvjeta tržišnog natjecanja i primjeni načela reciprociteta, prema kojem otvorenost tržišta mora vrijediti u oba smjera.

– Zaštita radnih mjesta, znanja i kapaciteta domaćih kompanija ključna je za očuvanje hrvatske i europske industrijske baze. Hrvatska jest dio jedinstvenog tržišta Europske unije, ali otvorenost tržišta ne može biti jednosmjerna ulica. Ako hrvatske i europske tvrtke nemaju jednak pristup tržištima pojedinih trećih zemalja, nema opravdanja da njihovi gospodarski subjekti imaju neograničen pristup europskim javnim natječajima, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Iz HUP-a ističu da poduzeća iz pojedinih trećih zemalja često ostvaruju konkurentsku prednost zbog državnih potpora, nižih troškova rada i drugačijih regulatornih uvjeta poslovanja. Takvi uvjeti, upozoravaju, mogu dovesti do situacije u kojoj domaće i europske kompanije koje posluju prema strožim pravilima postaju manje konkurentne.

Europsko i nacionalno zakonodavstvo javnim naručiteljima omogućuju korištenje mehanizama kojima se osigurava ravnopravno tržišno natjecanje, uključujući ograničavanje pristupa ponuditeljima iz zemalja koje ne pružaju jednak tretman europskim gospodarskim subjektima.

HUP navodi kako je odluka Hrvatskih cesta posebno značajna jer predstavlja jednu od prvih primjena europske sudske prakse u velikom infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj.

Prema analizi koju je za HUP izradio tim stručnjaka predvođen prof. dr. sc. Jože P. Damijan, infrastrukturna ulaganja imaju znatno veći pozitivan učinak na gospodarstvo kada ih realiziraju domaće ili europske kompanije.

Takav pristup, ističu u HUP-u, omogućuje veći ostanak dodane vrijednosti u zemlji kroz plaće zaposlenika, porezne prihode, razvoj domaćih dobavljača i nova ulaganja. Suprotno tome, angažiranje izvođača iz trećih zemalja može rezultirati većim odljevom dobiti i gospodarskih koristi izvan Hrvatske.

Uz Hrvatske ceste, HUP pozitivnim primjerima ističe i odluke pojedinih zdravstvenih ustanova koje su u nabavama radova isključile ponuditelje iz trećih zemalja koje nisu potpisnice međunarodnih sporazuma poput GPA-a.

Udruga poziva sve javne naručitelje, državne tvrtke, javne investitore i institucije da u budućim postupcima nabave koriste mogućnosti koje im pružaju europski i hrvatski propisi kako bi zaštitili radna mjesta, konkurentnost domaćih poduzeća i dugoročnu gospodarsku stabilnost.

– Načelo reciprociteta temelj je poštene tržišne utakmice i ravnopravnih uvjeta poslovanja, poručuju iz HUP-a, najavljujući nastavak zagovaranja regulatornih promjena i prakse javne nabave koja će istodobno štititi tržišno natjecanje, interese poreznih obveznika i konkurentnost gospodarstva.

Pred Hrvatskom je razdoblje velikih ulaganja, a odluke donesene danas, upozorava HUP, odredit će hoće li taj investicijski ciklus biti i snažan poticaj razvoju domaće industrije.