Pod velom tajne

Država je novogradnju 514 prodala Grcima. Nije baš najjasnije zašto se pokušava zatajiti detalje ugovora

Orjana Antešić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Brod je državna imovina, a Vlada o cijeni koju su ponudili Grci šuti. No, dobro upućeni izvori kazuju da anulira sve troškove koje je država imala



RIJEKA – Nakon što je Vlada prošli tjedan dala potrebnu suglasnost, ovih se dana između Zagreba i grčkog Pireja eletroničkim putem razmjenjuju potpisani scanovi kupoprodajnog ugovora za brod za prijevoz automobila koji se završava u »3. maju«. Ovakav vid operativnosti, bez ceremonijala svečanog potpisivanja, objašnjen nam je epidemiološkim mjerama koje su trenutačno na snazi u Grčkoj, a koje navodno kompliciraju dolazak predstavnika tamošnje brodarske kompanije Neptune Lines.


Sve što se zasad službeno zna o ovoj transakciji u kojoj hrvatska Vlada prodaje jedan nezavršeni brod jest da su Grci potukli konkurenciju na međunarodnom javnom pozivu, ponudivši u završnom pripetavanju, krajem rujna ove godine, najviši iznos za tu novogradnju. Da je Neptune Lines, a riječ je o brodaru koji u svojoj floti već ima 18 brodova za prijevoz automobila i kamiona, odabran kao najizdašniji ponuditelj, početkom listopada potvrdili su iz Ministarstva gospodarstva. Odrađeni su pregovori, Vlada je dala zeleno svjetlo da se ugovor može potpisati, međutim, o kojem je konkretnom iznosu riječ obavijeno je velom tajne.Tako je i tekst kupoprodajnog ugovora s grčkim brodarom Vlada razmatrala na zatvorenom dijelu sjednice


Tajnoviti Grci


Iz krugova bliskih Ministarstvu gospodarstva ovu tajnovitost obrazlažu zahtjevom Grka da se s kupoprodajnom cijenom ne izlazi u javnost, što bi bilo razumljivo i prihvatljivo da je riječ o poslu između dviju privatnih kompanija, no u ovom slučaju s druge strane stoji hrvatska država i njezin proračun, a ne privatni brodovlasnik. Brod za prijevoz automobila, odnosno novogradnja 514 državna je imovina, koja je preuzeta iz stečajne mase propalog Uljanika prije nešto više od godinu dana. Pored 328 milijuna kuna, koliko su bila ukupna potraživanja države na ovom brodu po osnovi izdanih, pa aktiviranih jamstava kad se Uljanik počeo urušavati, preuzimanje tog broda državu je dodatno koštalo oko 4 milijuna kuna, koliko se moralo platiti troškove u stečajnom postupku Uljanika. Doduše, indicije iz dobro upućenih krugova upućuju na to da je cijena koju su ponudili Grci takva da najvećim dijelom anulira sve troškove koje je država imala po pitanju ove bivše Uljanikove novogradnje, dakle tih nešto više od 330 milijuna kuna.




Kad bi se samo taj iznos uzimao u obzir, navodno je ponuđena cijena takva da bi se pokrili svi ti raniji troškovi, čak bi se i zaradilo par desetaka milijuna kuna, Međutim, računica je nešto drukčija kad se tome pribroje i 22 milijuna eura koliko još treba za završetak tog broda. No, službene informacije oko postignute cijene nema. Umjesto toga, stvorila se neodrživa situacija da se prodala državna imovina, a da šira javnost (još) ne zna po kojoj točno cijeni.


Dobar potez


Ujesen 2020. godine Ministarstvo financija apliciralo je na dražbu i na 142 milijuna kuna, koliko je u tom trenutku bila utvrđena početna cijena broda, izjavilo prijeboj potraživanja s obzirom na svoj status prvog razlučnog vjerovnika, pri čemu se moralo platiti oko 4 milijuna kuna prema stečajnoj masi Uljanika na konto troškova unovčenja tog broda. Originalni naručitelj ovog broda, norveška kompanija Siem, koncem te iste godine pokazao je interes i krenuo u pregovore s hrvatskom stranom, međutim, tridesetak milijuna eura, koliko su tada nudili Norvežani, ocijenjeno je nezadovoljavajućom cijenom, pa je hrvatska Vlada donijela odluku da će u vlastitom aranžmanu završiti taj brod u »3. maju« i u toj vremenski komotnoj poziciji tražiti najizdašnijeg kupca.


Ovakav Vladin potez pokazao se dobro odigranim s obzirom na to da se u međuvremenu dogodio dramatičan skok cijena na svjetskom pomorskom tržištu koji se dogodio kao posljedica pandemije i velike potražnje na slobodnim brodskim kapacitetima, posebno u segmentu kontejnerskog prijevoza i car-carriera. Na valu iznimno povoljne situacije na globalnom tržištu, ali i desetak neformalnih iskaza interesa od strane brodarskih kuća, Vlada krajem srpnja donosi odluku da će brod prodavati javnim pozivom, po početnoj cijeni od 39 milijuna eura. Među pet pristiglih ponuda, u drugom krugu gdje je troje ponuditelja s najvišim iznosima dana mogućnost da dodatno podebljaju svoje ponude, pobijedio je grčki Neptune Lines, koji u svojoj floti već ima 18 brodova za prijevoz automobila i kamiona.


Plan spasa iz »3.maja«


Upravo se novogradnja 514 smatrala financijski najisplativijim poslom nakon urušavanja Uljanika, u smislu da se završi i proda na tržištu te, s te strane, povrati barem u jednom malom dijelu nešto više od četiri milijarde ukupne štete koje su nastale za hrvatski državni proračun kad je pulski brodograđevni holding doveden pred stečaj. S tim su kalkulacijama krenuli i u »3. maju« kad su pred Vladu prije dvije godine stavili plan spasa jer je novogradnja 514, koja je završena oko 80 posto, trebala biti prvi brod koji se trebao odraditi. No, pokazalo se da se baš i nije vodilo računa o odredbama stečajnog zakona s obzirom na to da se nezavršeni brod vodio kao Uljanikov, samim time postao je dio stečajne mase tog krovnog društva nekadašnjeg holdinga