Zatvaranje pogona

Chromos gasi proizvodnju u Hrvatskoj i seli je u Srbiju i Sloveniju

Dražen Katalinić

Chromosova proizvodnja seli iz Zagreba u Gornji Milanovac i Količevo / KANSAI HELIOS

Chromosova proizvodnja seli iz Zagreba u Gornji Milanovac i Količevo / KANSAI HELIOS

Kansai Helios, vlasnik Chromosa u svojem priopćenju priznaje da ova reorganizacija ima konkretan i izravan utjecaj na zaposlenike u Zagrebu te prepoznaje neizvjesnost koju može uzrokovati



Nakon više od 100 godina poslovanja zagrebačka tvrtka Chromos boje i lakovi trajno zatvara proizvodni pogon u Hrvatskoj i proizvodnju seli u Sloveniju i Srbiju, a u Hrvatskoj ostavlja samo segment prodaje, marketinga i distribucije, priopćeno je iz austrijsko-japanske grupacije Kansai Helios u čijem je vlasništvu Chromos.


U Kansai Heliosu navode da je cilj reorganizacije smanjenje troškova, povećanje operativne prilagodljivosti i uspostava učinkovitije strukture na razini regije, a proizvodne aktivnosti koje se trenutačno odvijaju u zagrebačkom Chromosu postupno će se premjestiti na postojeće lokacije Kansai Heliosa u Sloveniji i Srbiji, dok će hrvatsko tržište nastaviti opskrbljivati trgovačka kompanija Kansai Helios Croatia.


Prekid u fazama


Buduća proizvodnja oslanjat će se na dva regionalna centra, Količevo u Sloveniji koje će imati ključnu ulogu kao napredna proizvodna lokacija sa snažnom tehničkom ekspertizom i integriranim razvojnim kapacitetima te Gornji Milanovac u Srbiji koji će dodatno ojačati ulogu učinkovite proizvodne baze namijenjene podršci regionalnom rastu grupacije. Iz kompanije ističu da hrvatsko tržište ostaje strateški važno i nakon prestanka proizvodnje u Zagrebu, dok će Kansai Helios Croatia kao specijalizirana trgovačka kompanija nuditi cjelokupan portfelj proizvoda grupacije te osiguravati kontinuitet poslovanja s postojećim kupcima i partnerima.




Proizvodnja na zagrebačoj lokaciji neće se odmah obustaviti nego će se provoditi u fazama tijekom narednih godina. Odluka je donesena nakon što je kontinuirani rast poslovanja grupe u regiji povećao složenost proizvodne mreže i smanjio operativnu prilagodljivost, zbog čega su pristupili usklađenju proizvodnje, tehnologije te istraživanja i razvoja unutar mreže.


– Kansai Helios otvoreno priznaje da ova reorganizacija ima konkretan i izravan utjecaj na zaposlenike u Zagrebu te prepoznaje neizvjesnost koju može uzrokovati. U potpunosti poštujući lojalnost i stručnost svojih zaposlenika u Hrvatskoj, Grupa je snažno posvećena odgovornom, pažljivom i transparentnom upravljanju ovom tranzicijom, navodi se u priopćenju i dodaje da će se sve mjere provoditi u potpunosti u skladu s važećim lokalnim radno-pravnim i zakonskim propisima te će biti popraćene individualnim razgovorima s pogođenim zaposlenicima koji su informirani o procesu premještanja proizvodnje već u njegovoj ranoj fazi. Prema zadnjim raspoloživim podacima, Chromos boje i lakovi su krajem prošle godine imali 104 zaposlenika, a Kansai Helios Croatia 63.


Kansai Helios je akvizicijom slovenskog Heliosa 2017. godine postao vlasnik Chromos boja i lakova. Sjedište tvrtke 1989. godine seli u Chromosov toranj u Zagrebu na križanju Vukovarske i Radničke, nakon čega je uslijedila privatizacija i podjela na više tvrtki. Dio s bojama i premazima 1994. godine se izdvaja u Chromos boje, koje 2001. godine kupuje slovenski Helios.


Poduzetni general


Pritom je general Slobodan Praljak, kasnije na Haškom sudu osuđen za ratne zločine u BiH, imao izravne i vrlo značajne veze s tvrtkom Chromos boje i lakovi jer je sredinom devedesetih, u jeku hrvatske privatizacije, postao njezin suvlasnik.


Naime, nakon umirovljenja iz vojne službe krajem 1995. godine, Praljak je ušao u poduzetničke vode i postao ključna upravljačka te vlasnička figura u Chromosu u kojemu je obnašao dužnost predsjednika Uprave tijekom 1995. i 1996. godine, a nakon što je odstupio s mjesta direktora, ostao je u vrhu tvrtke kao član i predsjednik Nadzornog odbora sve do 1999. Iz tvrtke je službeno izašao u rujnu iste godine, kada je Chromos prodan stranim investitorima.


No, Praljkova uloga u Chromosu bila je predmetom javnih rasprava i službenih istraga.


Dok je bio na čelu Nadzornog odbora, prodao je atraktivno Chromosovo zemljište od oko 27.000 četvornih metara u Zagrebu svojoj privatnoj obiteljskoj tvrtki Oktavijan, koju je sam osnovao.


Državna revizija je kasnije utvrdila da je tim poslom Chromos oštećen za oko dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka (ne računajući vrijednost objekata na terenu), a unatoč nalazima revizije, Državno odvjetništvo nikada nije pokrenulo pravosudni postupak.


Upravo na bivšem Chromosovom zemljištu (na križanju Radničke i Vukovarske ulice u Zagrebu), Praljkova je obitelj kasnije izgradila velik i iznimno vrijedan poslovni kompleks koji uključuje i poslovne zgrade te hotel, a poslovanje je kasnije prepisano na njegova sina.