ZAGREB – Obavezne mirovinske fondove i 2,1 milijuna njihovih štediša u Hrvatskoj očekuje teška godina, jer su njihove buduće mirovine počele gubiti vrijednost. Ušteđevine za starost na računima tih fondova, koje su na kraju ožujka iznosile 132 milijarde kuna, naglo izjedaju poremećaji u gospodarstvu i na burzama, kao i sve viša inflacija.

Od početka ove godine, kad su svjetske burze krenule nizbrdo, a izbio je i rat u Ukrajini, indeks Mirex B – koji označava prosječnu vaganu vrijednost imovine četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj – izgubio je 3,64 posto vrijednosti, prema podacima portala HrPortofolio. To znači da je za isti prosječni postotak pala vrijednost mirovinske štednje na računima najvećeg broja hrvatskih građana koji štede u drugom stupu, u fondovima Allianz, Erste, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen.

Silazni trend

Prema podacima s početka tjedna, vrijednost mirovinske štednje pala je i na godišnjoj razini, za oko 0,3 posto. Ima dana kad se indeks Mirex B popne iznad nule, ali problem je u tome što je trend na godišnjoj razini zapravo silazan. Kad se padanju indeksa Mirex doda i rastuća inflacija – koja se u travnju popela na 9,4 posto – nije teško zaključiti da je ušteđevina za starost hrvatskih građana u proteklih godinu dana izgubila oko 10 posto svoje vrijednosti.

Nažalost, inflacija ne izjeda samo mirovinsku štednju, već i plaće i mirovine. Sve su one u posljednjih godinu dana obezvrijeđene za desetak posto, jer je za taj iznos smanjena kupovna moć građana. I ušteđevine u bankama, zbog pada kamata na razinu blizu nule, desetkovane su u odnosu na lanjski travanj.

Budući da je već u svakoj trećoj članici Europske unije godišnja inflacija prešla stopu od 10 posto i da se probijanje te granice očekuje i u Hrvatskoj, izvjesno je da bi se nagrizanje štednje u mirovinskim fondovima idućih mjeseci moglo i pojačati.
Glavni razlog za gubitke je padanje prinosa (kamata) na mirovinsku štednju. Državne obveznice, u koje su mirovinski fondovi uložili oko dvije trećine novca prikupljenog na računima, gube na cijeni. To je posljednjih mjeseci postao europski i svjetski trend. Oko 20 posto prikupljenog novca fondovi su uložili u dionice poduzeća, a oko 12 posto u različite investicijske fondove. I ta ulaganja, u većini slučajeva, od početka godine posvuda donose sve manje prinose, a sve veće gubitke.

Bolje nakon krize

Ovdje govorimo o stanju u hrvatskoj mirovinskoj štednji u tzv. kategoriji B, koja obuhvaća oko 94 posto štediša, njih oko dva milijuna. Međutim, situacija nije bitno bolja ili gora ni za ostatak štediša, za manji dio njih svrstanih u kategorije A i C. I vrijednost njihove štednje od početka godine osjetno pada, trenutačno po stopi većoj od 4 posto, prema portalu HrPortofolio. Takav razvoj događaja osobito pogađa oko 2,5 posto štediša kojima preostaje pet godina do mirovine (kategorija C), jer to kratkoročno znači i manju vrijednost njihovih penzija. Sličan pad vrijednosti bilježe i dobrovoljni mirovinski fondovi.

Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi osnovani su u Hrvatskoj prije točno dva desetljeća. Prema podacima Hanfe iz ožujka, prosječni prinosi obveznih mirovinskih fondova u 20 godina bili su 5,35 posto godišnje za golemu većinu štediša (kategorija B). Međutim, Hanfa i sami mirovinski fondovi, kad predstavljaju rezultate njihova rada, prikazuju prinose u nominalnim iznosima. Ne uračunavaju utjecaj inflacije koja sustavno izjeda sve dohotke, pa i vrijednost mirovinske štednje.

Ostaje nada da će stvari prije ili kasnije okrenuti na bolje, kao i poslije prošlih kriza. No, do tada će mirovinska štednja – poput plaća, mirovina i bankovnih ušteđevina – morati proći kalvariju kojoj se razmjeri u ovom trenutku ne mogu sagledati.