Bolje sutra

Bivši izdavač La Repubblice pokreće nove novine u Italiji: Dnevnik Domani dijete De Benedettija i COVID-a

Slavica Bakić

Foto Reuters

Foto Reuters

Tiskano izdanje pojavit će se na kioscima u utorak na 16 stranica i po cijeni od 1 eura, a budućnost novina što ih pokreće bivši izdavač La Repubblice ovisit će, tvrde, o pretplatama čitatelja



Italija za nekoliko dana, točnije u utorak, 15. rujna, dobiva nove dnevne novine! Slučajno ili ne, novine će se zvati Domani (Sutra) poput onih iz sjajnog romana talijanskog književnika Umberta Eca iz 2015. godine.


No, za razliku od imaginarne redakcije iz Ecova romana koja polazi od pretpostavke da je novinarska redakcija »jazbina iz koje se lansiraju spinovi« te da se novine »ne pokreće radi informiranja nego radi manipuliranja i diskreditiranja«, a prije svega »zato da bi vlasnik imao idealno oružje za ucjenjivanje moćnijih od sebe i ulaznicu za povlašteni krug gdje se izvrsno zarađuje«, novi projekt 85-godišnjeg Carla De Benedettija, bivšeg vlasnika jednog od najvećih talijanskih novina, La Repubblica, najavljen je kao »novina protiv nejednakosti na strani najslabijih u društvu i kritički nastrojen prema svim silama – ekonomskim i političkim«.


Bez presedana


»Novine će biti proeuropske jer je Italija izvan Europe brod izgubljen na Sredozemlju i usredotočit će se na okoliš, ekonomiju i međunarodne poslove. Naravno, pisat ćemo i o politici, ali nas ne zanimaju političke svađe ili brbljanje«, kazao je u jednom intervjuu De Benedetti, a to tvrdi i urednik novina, 36-godišnji Stefano Feltri pojašnjavajući da će Domani biti »usmjeren prema ljudima zainteresiranim za politiku, ali ne za političke sukobe«.




Obojica uvjeravaju – u novinama neće biti nikakvih stranačkih utjecaja! »Ovo je situacija bez presedana u Italiji: novine koje je stvorio snažni dioničar, ali s ciljem da budu neovisne i održive, dakle zaštićeni od pritiska i uvjetovanja, bez potrebe da se sukobljavaju s ovom ili onom frakcijom u potrazi za uslugama vladinih ili javnih fondova«, pojasnio je Feltri, najavljujući početkom lipnja ove godine novine koje bi, prema zamisli pokretača, u budućnosti trebale biti u vlasništvu Zaklade po uzoru na britanski Guardian.


»To će biti jedine talijanske novine u vlasništvu fondacije i jedne od rijetkih u Europi«, kazao je De Benedetti u intervjuu Guardianu. Kako bi provjerili model ekonomske izdrživosti takvoga projekta u Italiji, pokretači su već sredinom godine pozvali čitatelje u »zajedničku avanturu stvaranja novina« predlaganjem tema za istraživanje i smjera novina, te, naravno – pretplatom.


»Ako se želite kladiti na nas, možete se pretplatiti odmah po vrlo sniženoj cijeni koja uzima u obzir činjenicu da vam nudimo da kupite proizvod koji još niste vidjeli«, objavljeno je već tada na privremenim internetskim stranicama novina čiji će uspjeh ovisiti prije svega o pretplatnicima, i to onima na digitalno izdanje.


»Ne ovisimo o prodaji na kioscima, ali tiskano izdanje je nužno jer inače nema percepcije da je riječ o novinama«, pojašnjavaju De Benedetti i Feltri.


DOMANI – NOVE TALIJANSKE NOVINE


»Papirnato« izdanje imat će 16 stranica, a cijena će im biti jedan euro kako bi se, objasnio je Feltri, što većem krugu ljudi omogućilo da u ekonomski teškom trenutku mogu kupiti ono što se smatra svojevrsnim luksuzom.


Čitateljima će biti ponuđena i aplikacija koja će omogućiti da se »papirnato izdanje« čita u digitalnom obliku, dok će na webu biti ponuđeni sažeci tekstova te mogućnost pretplate za one koji ih žele čitati u cjelini.


»Dvadeset godina internetskog novinarstva pokazalo je da su potpuno besplatni proizvodi nekvalitetni i u konačnici malo zainteresirani za čitatelje. Novinarstvo ima cijenu, ali bolje je biti ovisan o čitateljima nego samo o oglašivačima«, poruka je redakcije i izdavača.


I prije nego se pojavio na kioscima, Domani je izazvao veliki interes u Italiji. Mnogi se pitaju ima li smisla pokretati novine s obzirom na trend pada naklada tiskanih izdanja. Govoreći o budućnosti tiskanih izdanja, novinar Inoslav Bešker koji već desetljećima radi u Italiji, za naš je list prije nekoliko mjeseci kazao da kriza tiskanih medija u Italiji traje već više od dva desetljeća.


»Potkraj prošloga stoljeća su se u tiražnom vodstvu izmjenjivala dva dnevnika, rimska La Repubblica i milanski Corriere Della Sera, s nakladama većim od 600 tisuća primjeraka dnevno, poslovni dnevnik Il Sole 24 Ore vrtio se blizu 400 tisuća primjeraka dnevno, a tjednik Famiglia Cristiana ima je konstantnu nakladu oko 700 tisuća primjeraka tjedno.


Sredinom 1980-ih na 56 milijuna stanovnika Italije dnevno je prodavano oko 6,3 milijuna primjeraka dnevnih novina – političkih i sportskih. Danas nas 60 milijuna kupujemo jedna 2,2 milijuna primjeraka dnevno.


Danas jedva svaki treći Talijan prelista jedan dnevnik, kupujemo ih gotovo isključivo mi koji imamo više od 40 godina. Publika tiskanih novina neumorno izumire, a i preživjeli starci migriraju na internet«, opisao je Bešker.


Izazovi i intrige


No, sve to, očito, ne brine izdavača novih novina, kao niti urednika jer najavljuju dnevnik koji će biti »dizajniran za mlade i usmjeren prema mladima«. Izazovom smatraju i aktualno ozračje koje stvara globalna pandemija.


– Mi smo »dijete Covida«, dizajnirani i izrađeni na drugačiji način, na sastancima putem Zooma i novim prioritetima. Naše polazište je pandemija, ali s optimizmom gledamo u budućnost i nije slučajno da nam je naziv Sutra (Domani).


Svjesni smo da sadašnja situacija nameće vrlo ozbiljna pitanja i suočit ćemo se s njima pomoću istraživačkog novinarstva, kazao je Feltri u intervjuu objavljenog ovoga tjedna na jednom talijanskom portalu.


Ono što nove novine čini zanimljivim i intrigantnim je njihov pokretač. Izdavačka kuća Domani osnovana je u Torinu 4. svibnja ove godine, s kapitalom od 10 milijuna eura i u vlasništvu je dviju kompanija čiji je jedini dioničar Carlo De Benedetti, »Inženjer« kako ga zovu u Italiji, koji je dva desetljeća upravljao nacionalnim novinama La Repubblica i drugim publikacijama Espresso grupe.


Godine 2012. svoj je udio u GEDI, medijskoj grupi koja je vlasnik La Repubblice i La Stampe prenio na trojicu sinova. Nezadovoljan njihovim upravljanjem, prošle je godine pokušao vratiti kontrolu, ali je njegova ponuda odbijena, a novi vlasnici postali su članovi obitelji Elkann-Angelli, vlasnici Fiata i nogometnog kluba Juventus.


De Benedetti ima svoju »povijest« s ovom obitelji. Naime, 1976. godine kratko je vrijeme (od svibnja do kolovoza) bio predsjednik Uprave Fiata, ali je da ostavku nakon što je, prema njegovim riječima, Gianni Angelli odbio njegovu odluku da otpusti 65 tisuća radnika.


Drugo tumačenje ovog događaja govori da je morao otići iz tvrtke nakon što ju je pokušao preuzeti uz podršku švicarskih financijskih grupacija. Iste godine u studenom kupio je CIR grupu i preuzeo kontrolu nad Repubblicom i časopisom L’Espresso, a godina dana kasnije postao je direktor Olivettija, gdje je ostao do ostavke 1996. godine.


Olivetti je reorganizirao, kažu »nemilosrdno«, te je fokus promijenio od mehaničkih pisaćih strojeva na računala. Godinu dana nakon odlaska iz Olivettija, gdje je stekao bogatstvo, stvorio je Gruppo Editoriale L’Espresso te spojio Republiku i L’Espresso, a na čelu grupacije CIR bio je do 26. siječnja 2009. godine kada je odlučio povući se sa svih izvršnih funkcija.


Osim kao »Inženjer« u Italiji je poznat i kao »neprijatelj Berlusconija«.


Njegova ovotjedna izjava u kojoj je bivšem talijanskom premijeru, koji se u milanskom San Raffaeleu bori protiv koronavirusa, poželio brz oporavak, ali i dodao kako je se njegovo mišljenje o njemu nije promijenilo – smatra da je »spustio razinu civilizacije i morala u zemlji«, izazvala je dodatnu buru u talijanskoj javnosti, uz podsjećanje da je i De Benedetti bio uhićen 1993. godine u akciji Mani Pulite (Čiste ruke) zbog davanja mita. Istina, sudilo mu se nije nikada, a u međuvremenu cijeli je slučaj otišao u zastaru.


U svakom slučaju, De Benedetti se u vrlo bučno vratio na talijansku medijsku scenu, što će sasvim sigurno pomoći i novom listu pa njegov Domani (Sutra) sasvim sigurno neće, poput Ecovog ostati tek na – nultom broju.