Jedna lijepa i uzbudljiva priča došla je kraju: Motovun Film Festival ove godine ima novo ime – Cinehill, počet će na motovunskom brdu (od 22. do 24. srpnja) i nastaviti se na planinarskom izletištu Petehovac kod Delnica u Gorskom kotaru (od 26. do 29. srpnja).

– Ovo je za nas velika godina. Djeca koja su se rodila kada smo počinjali, možda su i diplomirala. S nama ste bili sve ovo vrijeme, davali nezaboravnu energiju festivalu koja ga čini različitim i nadaleko poznatim. Dođite do Motovuna da proslavimo sve dane i noći kada nam je bilo lijepo. Dođite u Gorski kotar da otvorimo novo poglavlje. Budite s nama zadnjih dana srpnja 2023., jer festival više nikada neće biti isti, poručio je Igor Mirković, direktor Motovunskog festivala.

U Motovunu je vrijeme za dvadeset i pet svjećica: proslava četvrt stoljeća filmskih druženja i besanih noći. Motovun je bio festival u japankama, Gorski kotar, Petehovac je festival u gojzericama.

Prvi u kolovozu ‘99.

Motovun je nezaboravno emocionalno iskustvo gledanja filmova pod zvjezdanim nebom. Prvi festival održan je od 10. do 15. kolovoza 1999. godine. Osnovali su ga kreativci Rajko Grlić, Boris T. Matić, Mike Downey i Igor Mirković. Prije toga bili su sudionici Imaginarne filmske akademije, svojevrsne ljetne filmske škole u Grožnjanu. Posvećen je filmovima nastalim u malim i nezavisnim produkcijama diljem svijeta.

Bio je to ustvari protest na tadašnju apsolutnu dominaciju holivudskih filmova u kinima. Prva projekcija bio je nijemi finski film »Juha« Akija Kaurismakija uz klavirsku pratnju uživo. U prisustvu sedam, osam tisuća posjetitelja tada je prikazano 38 filmova iz desetak zemalja.

Foto: Samir Cerić Kovačević

U početku je bio zamišljen kao smotra bez nagrada. Tijekom godina uvrštene su brojne nagrade. Propeler Motovuna, glavna nagrada festivala za najbolji film u glavnom programu, prvi put dodijeljena je 2000. Prema odluci tročlanog međunarodnog žirija Propeler je dobio britanski film »Billy Elliot« redatelja Stephena Daldryja. Tek nakon Motovuna ovaj je film dobio druga priznanja. Više se nikada nije dogodilo da neki od filmova tek nakon motovunske projekcije postignu takav uspjeh.

Projekcije su se odvijale u obnovljenom motovunskom kinu i na trgu pred crkvom te na još nekoliko improviziranih lokacija: školsko igralište, hotelska terasa, Kanal, gradske zidine i druge. Festival je zapravo bio višednevni filmski maraton na kojem neprekinute projekcije filmova počinju od deset sati ujutro, a traju do četiri sata iza ponoći.

Večernje su se projekcije prikazivale na otvorenom, a dnevne u kinu. Za posjetitelje festivala svake je godine organiziran i kamp koji je izrazito poznat među mlađom populacijom. Najprije je bio na Barbacanu – dva velika vojnička šatora, potom na Kanalu. Nemali broj »stanara« pamti Festival po seksu u vrećama za spavanje, jointovima i litrama alkohola.

Šašavi festival

Šašavi festival. Na jednome MFF-u tartufari su predstavili svoje pse koji su kao iznenađenje za publiku demonstrirali traženje tartufa skrivenih u gledalištu. Jednom su svi u publici imali zaštitne kacige na glavi. Bila je to simbolična potpora obnovi i zaštiti motovunskih mura (zidina). U vrijeme korone rakija dobrodošlice bila je u epruvetama zalijepljenima ispod stolica. Gledatelji su na glavnom trgu uvis u ruci držali bananu, pa zaštitne rukavice, tenisice, mobitele i prskalice, ali i snažno zviždali pušući u raznobojne zviždaljke. Istodobno MFF su pratili maštoviti i kreativni plakati.

Igor Mirković objasnio je zašto MFF seli s brda u planinu.

– Dvadeset pet godina, četvrt stoljeća, jako je puno vremena i mi smo osjetili kako je za daljnji napredak i razvoj festivala potrebna promjena, neko osvježenje. Došli smo do zaključka da je jedna od stvari koje publici i sudionicima treba ponuditi neko novo iskustvo, neki novi izazov. Naš slogan je od početka bio »Dobrodošli na brdo filmova!«, a ove godine će biti »Dobrodošli na dva brda filmova!«, odnosno »S brda idemo u planinu!« Jasno je da Motovun Film Festival više nikada neće biti onakav kakav je bio, rekao je Mirković.

Upitan je je li razlog odlaska iz Motovuna raskol s političkim vodstvom grada.

– Zapravo ne. Mogao bih navoditi različite razloge kojih ima jako puno. Ali osnovni razlog jest da je nama doista trebala nova avantura. Htjeli smo napraviti bitan pomak i iskorak u samom konceptu festivala, a to je u Motovunu i u Istri usred sezone sada jako teško, gotovo nemoguće. Jer je tamo sve podređeno turističkoj sezoni u kojoj oni doživljavaju svoje turističke vrhunce i, logično, žele izvući maksimalni profit.

Potreban je sve veći napor da se u takvoj situaciji oslobodi mjesto za festival i mi smo u Motovunu postali sve skučeniji i skučeniji. Shvatili smo da ako i dalje želimo festival koji odgovara našim ambicijama, pa i ako hoćete, reputaciji, moramo potražiti nove puteve. Ali doista u tome nema nikakvog skandala u pozadini. Mi iz Motovuna odlazimo samo s najljepšim mogućim uspomenama, tvrdi Mirković.

Foto: Samir Cerić Kovačević

U korist vlastite štete

Svima je poznat doprinos MFF-a popularnosti Motovuna.

– Mislim da nisam neskroman ako kažem da su neki od najkvalitetnijih kreativnih umova ove zemlje neke godine svog života i karijera posvetili Motovun Film Festivalu, a samim time i promovirali Motovun. Mi smo tijekom svih tih godina strašno puno uložili u promoviranje festivala, a svaka promocija festivala bila je istodobno i promocija Motovuna.

Motovun se, međutim, sada razvija na jedan drugi način. Kao i cijela naša obala, sve se podređuje ostvarenju što većeg profita od turizma – gosti moraju imati stolove, restorane, krevete, apartmane. Zbog svega navedenog čini mi se da hrvatski turisti sve više uočavaju da za njih na vrhuncu sezone u srpnju i kolovozu zapravo nema mjesta. Tako i mi imamo dojam da u tom razdoblju ni za naš festival u Istri nema mjesta.

Zato smo se i odlučili prilagoditi novim trendovima. Sada čak i u pravilima istarske turističke zajednice piše da se preferiraju kulturna događanja koja nisu u turističkoj sezoni. Mi smo nekad davno, kada smo sve to dogovarali, od lokalnih vlasti bili percipirani kao kulturna institucija koja će pomoći razvoju održivog turizma. Tadašnja ideja je bila da Istra, kao elitno turističko odredište, želi imati adekvatnu kulturnu ponudu. Čini mi se da smo mi tome dali veliki doprinos, ali na kraju je ispalo da smo sve radili u korist vlastite štete, zaključio je direktor MMF-a.