Završni koncert

Noreia String Quartet u Novom Vinodolskom: Visoki kriteriji odabira glazbe i impresivne izvedbe

Ramiro Palmić

Noreia String Quartet nastupio je u crkvi sv. Filipa i Jakova / Foto Ivan Balažević

Noreia String Quartet nastupio je u crkvi sv. Filipa i Jakova / Foto Ivan Balažević

Ovaj komorni sastav čine četiri mlade, obrazovane, nadarene i komunikativne umjetnice željne glazbenih izazova u traganju za vlastitim stilom



Na petom, završnom koncertu 13. međunarodnog festivala klasične glazbe Novi Vinodolski 2023. muzicirao je Noreia String Quartet iz Austrije.


Ovaj komorni sastav čine četiri mlade, obrazovane, nadarene i komunikativne umjetnice željne glazbenih izazova u traganju za vlastitim stilom.


Okupile su se prije dvije godine i krenule zajedničkim putem, te ubrzo počele koncertantnom djelatnošću s prvim programskim konceptom, djelima skladateljica.




U želji za daljnjim temeljitim usavršavanjem, seriozno počinju studij komorne glazbe na privatnom sveučilištu za glazbu i umjetnost grada Beča (MUK) u klasi prof. Floriana Bernera.


Godine 2022. ovaj ansambl sastavljen od glazbenica Alme Portič i Lene Kolter (violine), Anne Bednarchuk (viola) i violončelistice Jane Thomaschutz, sve podrijetlom iz Koruške/Austrije, Slovenije i Ukrajine, osvojio je prestižnu nagradu za komornu glazbu ARTEDEA, što im daje snažan poticaj u daljnjem skupnom radu.


Program koji izvode ne oslanja se uvijek na uobičajene značajke klasičnog gudačkog kvarteta, već njemu pristupaju konceptualno.


Izborom određene tematike koja im je putokaz za koncertnu izvedbu, spontano odabiru djela koja za njih imaju snažan motivacijsko-interpretativni poticaj. Takvoj koncepciji bili smo svjedoci i na novljanskom koncertu.


Mozart za početak


Koncert se odvijao u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, pa je donekle razumljivo i očekivano što je glazbena večer započela s Mozartom.


Golemi i raznoliki opus austrijskog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756. – 1791.), za koga je veliki Goethe rekao da fenomen poput Mozarta nije moguće objasniti, čini i više od trideset gudačkih kvarteta.


Šest kvarteta posvećenih prijatelju, štovatelju i suvremeniku Franzu Josephu Haydnu u pravilu se smatra najboljim ostvarenjima koja svojom ljepotom i vedrinom daju uzvišeni doprinos komornoj glazbi.


Toj skupini pripada i Kvartet br. 19, u C-duru KV 465, s podnaslovom »Disonanca«. Napisao ga je u 29. godini, nazvavši ga tako jer u uvodnom kratkom dijelu 1. stavka Adagio, s mjerom i na temelju velikog skladateljskog majstorstva, Mozart svjesno koristi različite tonske rodove, kromatiku i ine stvaralačke tehnike u cilju stvaranja novoga modernijeg zvuka, što je izlazilo iz okvira tonskog sklada klasičnog sloga, a kod onodobne glazbene kritike i publike izazvalo podvojene reakcije.


U dovoljno ispunjenom i akustičnom prostoru crkve sv. Filipa i Jakova već je prvi stavak opsežnog kvarteta »Disonanca« Adagio-Allegro zazvučao mocartovski prepoznatljivo, krasila ga je u tančine razrađena dinamika, agogika te čistoća i kreativnost zajedničkog muziciranja, a drugi stavak Andante cantabile interpretkinje su, na temelju vlastitog talenta i izvrsne škole, plemenitim tonom, fino vođenim kantilenama i uživljenošću u glazbenu strukturu, šarmirale slušatelje.


U trećem stavku Menuetto: Allegro naglašena je ljupkost, osjećajnost i lepršavost ove glazbe, a posljednji stavak Allegro molto donesen je u furioznom tempu, tehničkom lakoćom i klasičnom preciznošću, pri čemu su maksimalno koncentrirane i briljantne glazbenice – usput da kažemo da je to bila prava ponuda austrijskog Foruma – sačuvale stilske značajke u svakom pogledu uvijek zahtjevne Mozartove glazbe.


Armenske minijature


Uslijedila je potom potpuno nova i drukčija glazba i to polagani stavak za gudački kvartet A. Weberna. Austrijski skladatelj, muzikolog i dirigent Anton Webern (1883. – 1945.) najistaknutiji je predstavnik tzv. moderne bečke škole te atonalitetne i dodekafonske glazbe.


Bitne značajke Webernove glazbe su sažetost izraza i suptilna lirska ekspresivnost prožeta melodijskim, ritmičkim i lirskim vrednotama i dinamičkim gradacijama te inventivnošću u ostvarivanju dodekafonske logike.


Webernova glazba zbog svoje apstraktnosti nije uvijek lako pristupačna prosječnom slušatelju, no Lagani stavak za gudački kvartet izveden u nastavku odudara svojom simetrijom i tonskom strukturom od ostalih stavaka.


Ovaj kvartet u petnaestominutnom trajanju, mirnijeg tempa, moderne melodike i uglavnom skladnog harmonijskog suzvučja, umjetnice su interpretirale mladenačkim žarom, sočnim komornim zvukom s efektnim krešendima i kontrastnom dinamikom što je publika nagradila osobitim pljeskom.


Za kraj večeri odabrane su »Armenske minijature« Vardapeta Komitasa (1869. – 1935.), armenskog svećenika, muzikologa, skladatelja, aranžera, pjevača i zborovođe.


Ovaj se Armenac smatra utemeljiteljem nacionalne glazbene škole i jedan je od pionira etnomuzikologije. Sedam stavaka minijature nosi sljedeće naslove: »Vitka poput platane«, »Crveni šal«, »Ečmiadzinski ples«, »Gore-dolje«, »Oblaci«, »Proljeće« i »Svečana pjesma«.


Pisani suvremenijim glazbenim jezikom, inspirirani bogatim armenskim glazbenim folklorom, riječ je o pravim remek-djelima armenske nacionalne glazbe.


Umjetnice su mladenačkim žarom, ponaosob vrlo koncentrirano, osluškujući pritom ostale dionice, pružile doživljaj osebujne ljepote melodija i zanimljivih sinkopiranih ritmova baziranih na elementima armenskog folklora te mnogobrojnim slušateljima podarile kvalitetu živog glazbenog događanja.


Oni su dugim pljeskom nagradili izvedbe ovih doista perspektivnih umjetnica, a one su za uzvrat kao dodatak moćnim glazbenim zvukom izvele obradu arhaičnog ukrajinskog pučkog napjeva mirnijeg tempa »Plyve Kacha«.


Ovogodišnji 13. međunarodni festival klasične glazbe, koji se održao u umjetničkoj organizaciji Art Novi i umjetničke ravnateljice Marije Mikulić Štimac, u pogledu sadržaja te kvalitetom i brojčano raznolikim sastavima ispunio je očekivanja.