U današnjem filmskom svijetu Meryl Streep je primjer kako zrela glumica itekako može mnogo dati filmu, pa i u komercijalnom smislu. Potvrda toga su i njeni filmovi »Vrag nosi Pradu« i »Mamma Mia!« Da nije zaspala i zakasnila na prijemni ispit za pravni fakultet, Streep bi danas možda bila pravnica
Meryl Streep rođena je 22. lipnja 1949. u New Jerseyu pod imenom Mary Louise Streep s kojim i danas potpisuje sve dokumente. Otac joj je bio vlasnik ljekarne, a majka svestrana umjetnica koja ju je već od dvanaeste godine učila opernom pjevanju. Imala je dva mlađa brata, Dana i Harryja, a glumačke vještine je od ranih dana učila u lokalnom kazalištu. Odrastala je u New Jerseyu. U srednjoj školi pohađala je satove pjevanja i glumila u školskim predstavama i mjuziklima. Glumom se nastavila baviti na koledžu na Vassaru nakon čega je dobila trogodišnju stipendiju za dramski smjer na uglednom sveučilištu Yale gdje je i diplomirala 1975. godine.
NOVI PROJEKT
Sljedeći projekt u pedesetogodišnjoj karijeri Meryl Streep je film »August: Osage County«, ekranizacija istoimene nagrađivane kazališne drame, film koji govori o teškom odnosu majke i kćeri. Njenu kćer glumit će Julia Roberts (44). Dvije oskarovke su izjavile da uživaju u pomisli da će zajedno raditi jer neopisivo cijene jedna drugu.
AKTIVNA I PUNA ENERGIJE
Glumačka legenda i atipična holivudska zvijezda živi s obitelji na jezeru u Connectticutu i ponaša se kao i svaka druga žena njenih godina. Na plastične operacije ni ne pomišlja, već uživa u polaganom starenju u krugu obitelji. Naravno kad joj to snimanje filmova dozvoli. I dalje je jako aktivna, puna energije i vitalnosti te se kraj njene karijere ne može ni naslutiti.
Da nije zaspala i zakasnila na prijemni ispit za pravni fakultet, danas bi možda bila pravnica. To je shvatila kao božji znak da odustane od studiranja prava i da se definitivno posveti glumi. Nakon diplome preselila se u New York i surađivala s kazalištem Joseph Papp gdje je za odličnu ulogu u komadu »Sjećanje na dva ponedjeljka« znamenitog dramatičara Arthura Millera 1976. godine bila nominirana za kazališnu nagradu Tony. U Hollywoodu je debitirala 1977. godine malom ulogom u filmu »Julia« uz Jane Fondu i Vanessu Redgrave. Već sljedeće godine je ulogom supruge vijetnamskog ratnika u filmu »Lovac na jelene« zaradila prvu nominaciju za Oscara.
BRAK I OBITELJ
Meryl Streep je obožavala Bette Davis. Kad je jednog jutra na počecima karijere pronašla u poštanskom sandučiću pismo u kojem joj Bette Davis piše da joj se divi i smatra je svojom nasljednicom, Meryl je shvatila da je na pravom putu. Uskoro za ulogu u NBC-jevom televizijskom serijalu »Holocaust« dobiva nagradu Emmy. Prvog Oscara dobila je već godinu dana kasnije za ulogu žene koja napušta supruga i sina u filmu »Kramer protiv Kramera« u kojem glumi uz Dustina Hoffmana. Nakon »Sofijinog izbora«, priče o holokaustu i drugog Oscara, slijede impresivne uloge u mnogim filmovima. Oduševljava sve ulogom u filmu »Moja Afrika« Sydneya Pollacka uz Roberta Redforda. U 80-tim Meryl Streep je glumila u hvaljenim filmovima »Žena francuskog poručnika« s Jeremyjem Ironsom, »Silkwood« s Kurtom Russellom i Cher, »Moja Afrika« s Robertom Redfordom, »Ironwood« s Jackom Nicholsonom i filmu »Plač u tami«. U 90-tim Meryl Streep je birala još raznolikije uloge kao što su »Smrt joj dobro pristaje« s Goldie Hawn i Bruceom Willisom, »Kuća duhova« i »Divlja rijeka«.
Ulogom u filmu »Mostovi okruga Madison« Clinta Eastwooda 1995. godine, u kojem se kao dobra supruga i majka nađe u situaciji da bira između privrženosti obitelji i strasti prema putujućem fotografu, oduševila je i kritičare i publiku. Godine 2002. glumi uz Nicolasa Cagea u filmu »Adaptacija«, a nakon toga igra u filmovima »Sati« s Nicole Kidman i Julianne Moore, »Mandžurijski kandidat« s Denzelom Washingtonom i filmu »Niz nesretnih događaja« s Jimom Carreyjem. Nastupila je i u HBO-ovoj miniseriji »Anđeli u Americi« u kojoj je imala čak četiri uloge. Noviji filmovi su joj »Julie i Julia« i »Previše je složeno«. U današnjem filmskom svijetu Meryl Streep je primjer kako zrela glumica itekako može dosta toga dati filmu, pa i u komercijalnom smislu. Potvrda toga su i njeni filmovi »Vrag nosi Pradu« i »Mamma Mia!«.
– Neki su ljudi ludi za religijom, neki za poslom, neki za slavom, neki za materijalnim dobrima. Ja sam uvijek bila luda samo za osnivanjem obitelji. Oduvijek sam težila pronaći pravog čovjeka s kojim ću osnovati tu meni tako svetu zajednicu. Nikad nisam mogla ni zamisliti da živim sama, rekla je jednom Meryl. Njezina prva ljubav i čovjek s kojim je planirala osnovati obitelj bio je glumac John Cazale s kojim je glumila u filmu »Lovac na jelene«. Zajedno su bili sedam godina sve dok John nije preminuo od raka kostiju 1978. godine, u dobi od svega 42 godine. Nakon nekog vremena Meryl upoznaje kipara Dona Gummera s kojim je i danas u sretnom braku i s kojim ima četvero djece: sina Henryja (33) i tri kćeri, Mamie (29), Grace Jane (26) i Louis (21). Sve ih je na svoj izričit zahtjev rodila kod kuće.
O MARGARET THATCHER
– Bila mi je iznimna čast portretirati tako veliku ženu. Ne slažem se s velikim dijelom njenih političkih odluka, ali osjećam da je Margaret u njih vjerovala i da su donesene s iskrenim uvjerenjem političarke koja nije mijenjala stavove onako kako politički vjetar puše. Ljudi o njoj imaju podvojena mišljenja. Ili je smatraju ikonom ili čudovištem. Ja se divim činjenici da je bila »volite me ili mrzite, baš me briga« političarka i stajala iza svega što je govorila. To je fantastična osobina koju danas ima mali broj ljudi i bilo je vrlo izazovno istraživati njenu osobnost – rekla je Meryl o ulozi Margaret Thatcher. Pripremajući se za snimanje ovog filma, Meryl Streep je mjesecima gledala arhivske televizijske snimke govora Margaret Thatcher kako bi »ukrala« njezinu mimiku, pokrete i dikciju, a družila se i s prijateljima i bliskim suradnicima te bivše britanske premijerke koja je obilježila svoje doba. Margaret Thatcher, jedina britanska premijerka dosad, danas je 86-godišnjakinja i boluje od demencije, ali se i danas pamte njena karizma, odlučnost i dugogodišnje vladanje u muškom svijetu politike, koje su promijenile suvremenu povijest.
