WEEKEND MEDIA FESTIVAL

Burna rasprava u Rovinju o odnosu poduzetnika i medija: Bojimo se tužbi, pa kažemo »kontroverzni poduzetnik«

Edi Prodan, Daria Mohorović

SNIMIO MILIVOJ MIJOSEK/GLAS ISTRE

SNIMIO MILIVOJ MIJOSEK/GLAS ISTRE

Kovanica koju su početkom 1990-ih godina skovali novinari kako bi se zaštitili od tužbi tijekom izvještavanja o »mutnim« poslovima pojedinaca, danas se redovito koristi



ROVINJ – Na jučerašnjem 16. izdanju Weekend Media Festivala, jedna od burnijih i iščekivanijih, bila je rasprava o stigmi kontroverznog poduzetnika u medijskom izvještavanju. Tijekom panela kojeg je moderirao Petar Štefanić, a za koji se u dvorani tražila stolica više, svoja su iskustva podijelili, ali i suprotstavili, Zoran Turković, izvršni direktor 24 sata, Aleksandar Stanković, voditelj i autor, RTL-ov voditelj i urednik Zoran Šprajc, poduzetnik Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika i poduzetnik te Tihomir Ladišić, direktor vijesti i programa N1.


Kovanica »kontroverzni poduzetnik«


– Početkom 1990-ih godina se riječ poduzetnik uglavnom vezala uz kriminal. Cijela ideja Udruge Glas poduzetnika je da riječ poduzetnik postane pojam za ljude koji stvaraju nove vrijednosti, zapošljavaju ljude, nije samo ostvarivanje profita u pitanju. Po mojoj definiciji gospodarstvenik je čovjek koji je preko političke veze došao na određenu poziciju u državi. I zato trebamo distancirati ta dva pojma. Politika djeluje u medijima, naravno, ali da postoje poduzetnici koji bi isto tako htjeli i utjecaj i moć, itekako postoje, rekao je Bujas. ​Šprajc je, u svom prepoznatljivom stilu objasnio kako je uopće nastao taj naziv, koji se u zemlji koristi od 1990-ih.


 




– Mi smo medijski osmislili kovanicu »kontroverzni poduzetnik« jer ako znamo da je netko član zločinačke organizacije ili pere lovu, ali ima nekakav legalan biznis, bojimo se tužbi, pa kažemo »kontroverzni poduzetnik«. Ne možemo reći javno s čime se točno taj poduzetnik bavi jer se ne želimo zamjeriti. To vrijedi i danas kada nešto što je iz sive zone, dolazi u javnost, objasnio je Šprajc dodajući da »kontroverzna poduzetnica«, primjerice, može biti i dama koja ima organizirani biznis pa šalje mlade djevojke po jahtama za zabavu. ​Istaknuo je da su i sami mediji, koji su vrlo ovisni o državnom novcu, svojevrsni poduzetnici čiji vlasnici i osnivači rade zbog stjecanja profita. Tijekom diskusije većina se složila da »kontroverzni poduzetnik« ne dolazi iz privatnog, već uglavnom državnog sektora. Stanković je istaknuo da su kroz njegovu emisiju proteklih godina prošli kontroverzni i manje kontroverzni poduzetnici.


– Zašto predznak kontroverzni – jer dobar dio ljudi, koji su siromašni, ne vjeruje da su poduzetnici na legalan način stekli svoju imovinu. Leži i u psihološkoj činjenici da je teško sam sebi priznati da je netko uspješniji jer je sustav raspodjele društvenog bogatstva u kapitalizmu nepravedan. Činjenica je da su najuspješniji poduzetnici tisuću puta bogatiji od prosječnog čovjeka, nije pravedna. Reći ćete da je rizik koji ulaže poduzetnik u to što radi, i trud koji ulaže, mora biti nagrađen s većim materijalnim dobrom nego onim prosječnog radnika. No, taj je nesrazmjer ponekad ogroman, rekao je Stanković.


Povezanost političkih interesa i vlasničke strukture medijskih kuća također je istaknuta kao ključna, s obzirom na to da dovodi u pitanje objektivnost i neovisnost takvih izvještavanja. Rasprava se proširila na diskusiju o utjecaju oglašivača na medije, pa je tako Ladišić rekao da valja okrenuti priču i umjesto da se govori o tome kako mediji oblikuju percepciju poduzetnika u javnosti, treba pričati o načinu na koji poduzetnici gledaju medije.


»Problematični« oglašivači


– Postoji nešto što je vrlo važna stvar u Hrvatskoj za medije, a to je da pojedini poduzetnici žele kontrolirati medije i misle da to mogu raditi primjerice budžetom, oglašavanjem. To je isto nevjerojatno siva zona, poručio je Ladišić. Šprajc se nadovezao tvrdnjom da oglašivači poput Spara i Konzuma nisu sporni i problematični, već su to državni oglašivači poput primjerice HEP-a.


– Oni ne oglašavaju zato da se proda više struje, već s namjerom da kupe medij. Telecom, banka, Spar, oni daju oglas jer žele prodati svoju uslugu, a državne firme ne daju oglas da bi povećale prodaju, da HEP proda više struje, rekao je Šprajc. ​Turković je, pak, dodao da »kontroverznih poduzetnika« ima u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj.


– Mark Zuckerberg imao je problema s curenjem osobnih podataka, u jednom danu podijelio je 50 tisuća otkaza, tu su i Elon Musk i drugi, rekao je Turković.


Isticati i dobre strane poduzetnika


Tihomir Ladišić naglasio je da je važno dovoditi poduzetnike u medije, s obzirom na to da je njihov glas važan društvu kako bi imali priliku čuti njihovo mišljenje o poreznim sustavima, o stvarima koje se mogu promijeniti i slično.


– Tijekom potresa na Baniji se pokazalo kolika je snaga poduzetništva jer poduzetnici su radili sve ono što država nije. Počeli su kuhat, stvorili su javne kuhinje i doveli svoje restorane na Baniju. Tu se pokazalo kolika je snaga poduzetništva, koliko su oni važni u ovom društvu, rekao je Ladišić, na što se nadovezao Bujas, kazavši kako su uz to sagradili i tri kuće. Šprajc mu je replicirao da, ne umanjujući njihovo dobro djelo, treba uzeti u obzir da je tada bio lockdown, kada poduzetnici nisu radili, a njihovi su restorani bili zatvoreni.