Prije desetak dana Grad Rijeka objavio je Javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području grada Rijeke. Veliki natječaj, na dvije stranice našeg lista. Obuhvatio je gradsko priobalno područje, slobodno možemo konstatirati periferno, te dio morskog, od Preluka do Grčeva. Ukupno, 57 pozicija na 13 lokaliteta. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama temelj je što jedinicama lokalne samouprave daje to pravo. Lokaliteti na pomorskom dobru mogu se koristiti isključivo za gospodarske namjene, pa ponudu na natječaj »može podnijeti svaki gospodarski subjekt koji je registriran za obavljanje djelatnosti koja je predmet ponude«. Jasno, postavljeni su mnogi uvjeti za prijavu na natječaj i kasnije obavljanje djelatnosti. A ona je definirana natječajem, ne može se dobiti prostor na korištenje i organizirati poslovanje po vlastitu nahođenju. Natječajem je određena i početna godišnja naknada za svaku lokaciju i djelatnost.

Na najviše lokaliteta predviđena je ugostiteljska djelatnost – 39, te iznajmljivanje razne opreme, prvenstveno za rekreaciju i sport – 27. Na pet lokacija predviđene su zabavne i rekreacijske djelatnosti, a na tri njega i održavanje tijela. Sve skupa, lijepo i svrsishodno zamišljeno. Možda se moglo na kojoj lokaciji odrediti prostor i za uslužne djelatnosti. Požalio mi se prije nekoliko dana vlasnik servisa za plovila i motore. Radi u svom prostoru, ali daleko od mora što mu je otežavajuća okolnost u poslovanju. Kaže, zatražio je od Grada Rijeke koncesiju za postavljanje dizalice, da može dizati i spuštati barke. Zahtjev mu nije prošao! Grad na moru, a Rijeka se time opravdano hvali, trebao bi imati i takve sadržaje. Znam, kakav ću odgovor dobiti: dizalice imaju sportske lučice, a njih je više na riječkom području. To stoji, ali bi Rijeka mogla imati i barem jednu komercijalnu. Znam dobro kakve su te dizalice u lučicama, kako su izrađivane i održavane. Za udruge građana su dobre, potrebna je, međutim, i koja profesionalna, s atestom.

Puno sadržaja u Preluku

Treba se nadati da će svi prostori iz natječaja dobiti korisnike, čime će se sadržajno oplemeniti riječki priobalni prostor. Riječani ionako nemaju puno izlaza na more, posebno ne na širem području centra grada. Putnička luka, Molo longo i… gdje još mogu osjetiti izravan doticaj mora? Najatraktivnije prostore pomorskog dobra okupirale su gospodarske djelatnosti. Potvrđuje to i gradski natječaj. Od stadiona na Kantridi do plaže Sablićevo na Pećinama ni jednog četvornog metra nema u ponudi. Da, davni je vapaj za povratkom Rijeke moru, generacije prolaze, a to se ne događa!

Prilikom čitanja natječaja posebno me zaintrigirao prostor Preluka, u ljetnim mjesecima tamo svakodnevno provodim puno vremena. Na prvu sam se malo uplašio! Taj je prostor u natječaju obuhvaćen kroz 15 točaka. Nije Preluk tako velik, gdje će se sve to smjestiti? Zabrinulo me, gdje ćemo se kupati, posljednjih godina Preluk je postao glavno kupalište tisuća Riječana i ljudi s opatijskog prostora. Ono neuredno i prašnjavo parkiralište jedino je besplatno na širem području. Nakon devet sati nema šanse da bi se negdje uguralo automobil. Možda skuter! I sada, razmišljao sam, koncesionar će naplaćivati ulaz na onu minijaturnu plažu, plaćat ćemo parking, bez plaćanja nema pristupa moru. Gdje ćemo vezivati barke, kako do njih?

Ipak, strah je uglavnom bio bezrazložan! U natječaju za Preluk dominira ugostiteljska djelatnost, a ona je tom prostoru i potrebna. Također, predviđeno je iznajmljivanje opreme za rekreaciju i sport – suncobrana, ležaljki, dasaka, supova, sandolina, pedalina i slično. Upitne su, međutim, lokacije nekih ugostiteljskih objekata. Kako će se priključiti na struju, vodu, kanalizaciju… Neka su to i montažni objekti, ne mogu ljetne potrebe zadovoljiti dovoženjem vode u bačvama, bez hladnih pića, s kemijskim sanitarnim čvorovima.

Onaj prvi na Preluku nije baš najsretnije lociran. U natječaju stoji »šljunčana površina na kraju parkirališta«. U stvarnosti, danas to nije nikakva »šljunčana površina« nego prašnjava, zemljana i kamenita. U redu, lako je nasipati nekoliko kamiona šljunka, to se riješi u jednom danu. Ali… taj ugostiteljski objekt s terasom mogao bi zadavati dosta problema vlasnicima barki. Smješten je blizu dizalica, teško će se pokraj njega prolaziti s barkama, manipulacija jedne od dizalica bit će otežana, ako ne i onemogućena. Čak bi bio otežan, možda i onemogućen, i prolaz pješaka. Taj »kraj parkirališta« dosta je uzak za smještaj svih sadržaja što su natječajem predviđeni. Lokaciju ugostiteljskog objekta trebalo bi pomaknuti odmah, prije zaključenja ugovora s budućim koncesionarom, da kasnije ne bi dolazilo do problema. Kada se objekt montira i počne kopneni transport barki, bit će kasno.

Višezvjezdani hoteli i smeće

Zanimljiv je taj prostor Preluka što ga dijele gradovi Rijeka i Opatija. Lijep i atraktivan, a nikada do kraja valoriziran. Prije puno godina kroz nekoliko dana Preluk je postajao svjetsko središte motociklističkog sporta. Kružnom stazom oko Preluka, u stvarnosti običnim cestama, jurili su najbolji svjetski motociklisti, natjecali se za bodove svjetskog prvenstva. U Preluku i oko njega danas su višezvjezdani hoteli, čak četiri, ne jedan, a u susjedstvu je nedefiniran prostor bivšeg autokampa, u središnjem dijelu na pomorskom dobru neuredno parkiralište. Da ga prije ljetne sezone ne urede i očiste članovi Sportsko ribolovnog društva Preluk, davno bi zarastao u korov, pa čak i odlagalište otpada. Zahvaljujući angažmanu sportskih ribolovaca i njihovim privatnim vezama, na tom »kraju parkirališta« u ljetnim mjesecima nekad su stajala dva kontejnera za smeća, riječki i opatijski. Pa su nestali, smeće se sada svugdje odlaže i baca. Nakon manifestacija što ih organizira SRD Preluk aktivisti društva, a ima ih mnogo, obvezno sve počiste, dovedu u red ljepše nego prije. A smeće? Svaki jednu vreću u automobil i vozi kući, odlažu ih u kućne spremnike za smeće čiji se odvoz naplaćuje, osim ako se ne radi o reciklabilnom otpadu. Koncesioniranje prostora valjda će rezultirati i primjerenim odnosom prema otpadu, da kupači imaju gdje odlagati smeće.

Ruglo je Rijeke i Opatije

Osobnog sam mišljenja da bi za Preluk više vrijedila jedna točka u natječaju, koje nema, nego svih petnaest. Unaprijed se ograđujem, ne znam kakvi su vlasnički odnosi, i je li to moguće. Trebalo je raspisati natječaj za rekonstrukciju i stavljanje u funkciju restorana u Preluku. Smješten na idealnoj lokaciji, da se ljepša poželjeti ne može, a već godinama zatvoren i zapušten, taj restoran ruglo je Rijeke i Opatije. Još je kroz natječaj trebalo nagraditi budućeg koncesionara, ne da plaća godišnju naknadu, nego da je više godina oslobođen bilo kakvih davanja.