Puž golać, znanstvenog naziva Tethys fimbria ima regenerativne cerate, tvorevine koje u slučaju opasnosti odbacuje i koristi kao mamac koji treba odvratiti pažnju dok se puž ne skloni na sigurno. Kod ove vrste cerate nisu naoružane nematocistama, opasnim žarnicama…
povezane vijesti
Prošlog je vikenda naš čitatelj iz Banja na otoku Pašmanu, Bepo Pedišić, uočio na istezalištu za brodice neobičan organizam pa mu je prišao i iznenadio se kada je ugledao nešto što do tada nije vidio.
– Najprije sam pomislio da je u pitanju meduza koju je more naplavilo, no kada sam prišao, vidio sam da je ‘to nešto’ malo drukčije forme od one koju ima meduza – priča nam Bepo.
– A onda sam shvatio da je riječ o pužu golaću. Čim sam ga dotakao skupio se i odbacio jednu od svojih ‘nožica’. Polio sam ga s malo mora da ga pokušam reanimirati, ali sam shvatio da ga jedino vraćanjem u more mogu uistinu spasiti – nastavlja Bepo svoju priču.
– Prihvatio sam puža rukom i to je bilo kao da pokušavate sadržaj tegle želea prebaciti s jednog mjesta na drugo. Odmah je odbacio još nekoliko ‘nogica’ koje su se nastavile migoljiti dok se puž nakon povratka u more odmah počeo gibati i očito disati. Ubrzo je, nakon nekih pola, sata otpuzao prema dubini – ispričao nam je Bepo Pedišić.
A puž kojeg je Bepo naišao je puž golać, znanstvenog naziva Tethys fimbria (Linnaeus, 1758) kojeg se i ne viđa baš toliko često, pogotovo ne u plićem moru. Nogice koje je puž odbacio su regenerativne cerate, tvorevine koje u slučaju opasnosti ova vrsta koristi kao mamac koji treba odvratiti pažnju dok se puž ne skloni na sigurno. Kod ovog puža cerate nisu naoružane nematocistama, žarnicama svojstvenima mnogim vrstama od kojih su najpoznatije one kod meduza, a što je za Bepa bila, naravno, sretna okolnost.
Inače je Tethys fimbria jedan od najvećih puževa golaća u našem moru i može narasti do 30 centimetara dužine.
