Oprez

Ronite li zimi? Postoji velika opasnost u zimskim uronima, evo detalja

Boris Bulić

U trenutku ulaska u more, žlijezde znojnice prestaju s radom, pa se toksini koji bi se znojenjem izlučili preko kože vraćaju u krv, a potom do bubrega koji naravno pune mokraćni mjehur. Osim što se mokrenjem gubi znatan dio tekućine, čemu svakako pridonosi i razlika u osmotskim pritiscima, gubi se i temperatura koju organizam pod morem teško nadoknađuje...



Zima je mnogim ribolovcima nepremostiva zapreka,  ali ne i podvodnim ribolovcima. Mnogi podvodnjaci uživaju u zimskim uronima u mirnom i kristalno čistom moru gdje im je jedina neposredna opasnost zapravo samo niska temperatura.


Zbog mokrog okruženja, i niže temperature, nadražaj za mokrenjem je refleksan kod ulaska u more. No do potrebe za mokrenjem dolazi i nakon što se mjehur ispraznio i to iz dva razloga.


Prvi je vezan uz povlačenje krvi iz ekstremiteta prema grudnom košu, što je obrambena reakcija organizma u uvjetima povećanog pritiska. No iako je s jedne strane ta obrana vrlo efikasna, istovremeno s druge strane organizam dobija krivu sliku o višku tekućine koje se treba osloboditi zbog čega dolazi do podražaja za mokrenjem.




Drugi je razlog također vezan uz refleksne podražaje. Naime, u trenutku ulaska u more, žlijezde znojnice prestaju s radom, pa se toksini koji bi se znojenjem izlučili preko kože vraćaju u krv, a potom do bubrega koji naravno pune mokraćni mjehur.


Osim što se mokrenjem gubi znatan dio tekućine, čemu svakako pridonosi i razlika u osmotskim pritiscima, gubi se i temperatura koju organizam pod morem teško nadoknađuje. Pothlađivanje i žeđ su dvije od najčešćih tegoba koje prate zimske ronioce. I premda to može izgledati bezazleno, dugotrajna izloženost nižim temperaturama može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe od koji su upale najčešće. Jedan od prvih pokazatelja pothlađenosti je drhtavica koju nikako ne bi trebalo ignorirati.


Prva pomoć u ovom slučaju je krajnje jednostavna. Dovoljno je izaći iz mora i na suncu provesti neko vrijeme dok se tijelo ne ugrije.


Žeđ treba gasiti vodom i to u malim gutljajima, s razmakom, kako bi se izbjegao pritisak na želudac, a što bi moglo dovesti do povraćanja. Nikako ne treba piti jako zaslađene i gazirane sokove kao ni bilo kakve alkoholne napitke.


U zimskom je ronjenju potrebno pothlađenu osobu utopliti i dati joj topli napitak, primjerice čaj.


Ukoliko je pothlađenost tolika da drhtavica nikako ne prestaje, svakako treba odmah prestati s ronjenjem i čim prije potražiti liječničku pomoć.