Svaki ribolovac ima svoje sretne pošte i vrijeme kad se na njima posebno dobro lovi, što je za sve ostale strogo čuvana tajna. Sukladno tome, postoje razne teorije o tome kad se bolje lovi, za mjeseca ili po škurom, za plime ili oseke, što se u pravilu, od ribara ni kliještima ne da iščupati.
povezane vijesti
- Znate li mijenjati dubinu panule ako lovite s fiksnim otežanjem? Evo vrlo jednostavnog i praktičnog rješenja
- Jeste li ikada imali priliku vidjeti školjku zvanu kopito? Kad je vidite bit će vam odmah jasno po čemu je dobila ime
- Afričko iskustvo. Daniel se u vodama Konga okušao u lovu na jednu od najdinamičnijih riba svijeta
Plima na otvorenom moru iznosi svega pola metra, ali je obala izložena znatno većim oscilacijama. Tako u zaljevu Galegos u Argentini razlika između plime i oseke iznosi 12 metara, u Francuskoj, u St Malou 14, a u zaljevu Findy na atlantskoj obali Kanade, razlika bude i do 20 metara!
U našem moru struja plime i oseke teče šest sati od jugoistoka prema sjeverozapadu, i šest sati u suprotnom pravcu. Pored tih struja postoji i stalna, glavna struja, koja se sa strujom plime zbraja, pa se zbog toga plimni val kreće znatno brže od vala oseke, jer se oseka mora boriti sa snagom glavne struje. Pri tome je potrebno uzeti u obzir dubinu i širinu kanala kojima more struji, jer što je kanal plići i uži, strujanje je izraženije. Tako je npr. u prolazu Maknare nemoguće skosati za uštapa, jer je strujanje tako jako da peškafondo i ne stigne potonuti, a parangali će rijetko ostati tamo gdje ih se baci.
Plima šaruna natjera na griz i u podne
Nerijetko se može vidjeti stepenica plimnog vala na kojoj se more baš kao da je riječ o vodopadu prelijeva sa visine od deset do dvadeset centimetara.
A da ovaj prilog ne bi ostao na razini zanimljivih statistika, spustit ćemo se malo i pod more. Riblji organizam, između ostaloga, sadrži i veliki postotak vode, kod nekih vrsta i preko 80 posto, tako da unutarnje plime i oseke u kombinaciji sa onim vanjskima sigurno uzrokuju oscilacije u ponašanju i reakcijama.
Puni mjesec podiže plimu
Nerijetko ribe prate morska strujanja, tzv kurente, koji redovito donose obilje hrane, pa se tako često mogu vidjeti skuše i lokarde u plimnom valu, što spretniji panulaši i spinneri znaju dobro iskoristiti. I druge ribe jata, poput primjerice bugava i ušata, koriste morska strujanja, kako ona stalna, tako i izmjenjiva plimna, pa se mogu uspješno loviti na samom rubu korenta. Za salpe se zna da za plime vole pasti travu, što ju je za oseke sunce sparušilo.
Arbune ćemo potražiti za plime, za prvih dana mladog mjeseca ujutro, dok ćemo ih oko zadnje četvrti loviti u sumrak.
Plima će natjerati i šaruna na griz, čak i kroz podne.
Ugora po duplom mraku nije teško uloviti
Zanimljivo je da morska strujanja djeluju uglavnom na ribe koje nisu ovisne o dnu, dok su pak pridnene i talne vrste osjetljivije na prisustvo mjeseca i njegove mijene. Tako primjerice, ugora treba potražiti po tamnim noćima, bez mjesečine, a ako je oblačno, tzv. dupli mrak, uspjeh gotovo nikada ne izostaje.
Nasuprot tome, u svijetlim, mjesečinom obasjanim noćima potražit ćemo škrpinu, oslića, ušatu, fratra, skušu i grdobinu, a panulom ćemo za mjesečine pokušati prevariti brancina.
Ne treba smesti sa uma i činjenicu da predatori love sitnu ribu koja ‘diše’ za vrijeme mijena. To znači da će, kada sitna riba pokazuje aktivnost vezanu uz morske mijene, i predatori zasigurno biti znatno aktivniji.
