Lovostaj za malu plavu ribu i dalje traje, bilo je i dosta ružnoga vremena, pa ni ostali ribari nisu puno radili. Posjetio sam u nekoliko navrata ribarnicu, nešto sam i kupio ali, sve skupa, ponuda i potražnja daleko su od njenih blistavih dana.

I još ćemo ih čekati, i kad se vrati plava riba. Slično stanje traje dosta dugo, budući da smo prije blagdana imali COVID-19 lovostaj kada su mnogi čitav mjesec proveli na vezu. Za tih posjeta ribarnici stekao sam dojam da je, uz ribu iz uzgajališta, hobotnica jedina konstanta u ponudi.

Ne u velikim količinama, ali – nudila se svakodnevno. Jasno, i kvalitetna, oborita riba čiju cijenu ne treba spominjati. Nema ni hobotnica cijenu što bi kupce natjerala na čekanje u redu. Tu sam temu svojedobno elaborirao, ništa se promijenilo nije i nema potrebe na nju se vraćati.

Današnju temu »dobio« sam od jednog poznanika. Iznenadilo me kad sam ga sreo u ribarnici, on tamo ne zalazi. Ribu, i sve iz mora, praktički ne konzumira. Ako nekad i jede, to su u pravilu lignje patagonice koje očišćene kupuje u nekome od marketa.

I pita on, rekli bi naši ljudi, iz čista mira: koja je razlika između mrkača i muzgavca? Nećemo sada o nazivima, kako koju vrstu gdje nazivaju. Sve mi je jasno, nije jedini koga muči nepoznavanje sličnih morskih vrsta. Hobotnica ili mrkač na jednoj strani, a muzgavac na drugoj. I njega neki zovu mrkač.

Provjera na krakovima

Uistinu, kakva je razlika između hobotnice i muzgavca? Kod stanovnika priobalja i otoka zabune nema. Ostalima, neupućenima, na ribarnici se sve može prodati pod istim imenom i po istoj – višoj cijeni. I kod mnogih ugostitelja u jelovnicima često piše: »salata od mrkačića«. A u pijatu se najčešće nađu muzgavci, osim u časnih iznimaka.

Obje vrste pripadnici su iste obitelji. Na prvi pogled oblik njihova tijela izgleda potpuno identično, pa odatle i zabuna da se radi o istom organizmu. Razlike su, međutim, velike i svaki prosječan poznavalac morskih organizama bez problema će razlikovati te vrste.

Obje imaju po osam jednakih krakova i središnji dio tijela u obliku vrećice, u kojemu su smješteni svi vitalni organi. Tijelo hobotnice sastoji se od mnoštva mišića obavijenih sluzavom kožom.

Tijelo muzgavca oblikom je identično, ali mekano – muzgavo i rastezljivo. Na krakovima je vidljiva prva i najveća razlika. Hobotnica na krakovima ima dva reda prijanjalki, dok muzgavac ima samo jedan red.

Nadalje, različita im je boja tijela, iako se obje vrste bojom prilagođuju okolini. Tijelo hobotnice s gornje strane ima žutosmeđu boju, a s donje sivosmeđu. Kada govorimo o boji muzgavca, najprije treba reći da u Jadranskom moru obitavaju dva muzgavca – bijeli i crni.

Boja tijela crnog muzgavca je svijetlosmeđa s crnim mrljama, a u slučaju opasnosti ili nekog drugog podražaja brzo mijenja bolju, pa poprima različite nijanse smeđe, crnkaste i blijedosive s mrljama.

Bijelom muzgavcu tijelo je s gornje strane žutoružičasto, a s donje blijedožuto sa sedefastim preljevima. Muzgavcima je mogućnost prilagodbe okolini manja. Hobotnica to radi bolje, gotovo savršeno, tako da ju je teško zamijetiti kada miruje.

Hobotnica je veća

Ako navedene razlike nekome nisu dovoljne da bi bio potpuno siguran, spomenimo još jednu svakome vidljivu – to je veličina. Hobotnica maksimalno naraste do dužine od 130 centimetara, dostižući pritom težinu do 15 kilograma.

Maksimalna dužina muzgavca ne prelazi 40 centimetara, a najveća težina mu je pola kilograma. Prosječnim primjercima hobotnice težina se kreće od 75 dekagrama do jednog kilograma, dok prosječna težina muzgavca iznosi petnaestak dekagrama.

Muzgavac i hobotnica stanovnici su čitavog Jadrana, ali se rijetko događa da borave na istom prostoru ili u neposrednoj blizini. Hobotnica najčešće boravi na tvrdu i hridinastu dnu, po mogućnosti obraslu, s dosta rupa i procijepa.

Uglavnom boravi u plićem moru, do 10 metara dubine, iako se može spustiti i do 200 metara. Muzgavac se, također, može spustiti do 200 metara, ali se uglavnom zadržava na dubinama do 50 metara.

On boravi na pjeskovitom, muljevitom i ljušturastom dnu, dok se na tvrdom dnu rijetko nalazi. Muzgavac je znatno gušće naseljen na sjevernom, nego na južnom Jadranu, a najgušća su mu naselja izvan zapadne obale Istre.

Za razliku od hobotnice koja izbjegava zaslađene vode, blizinu riječnih ušća i predjele s mnogo izvora, muzgavcu to ne smeta, pa on boravi i u boćatim vodama.

Mjesto boravka i alati lova

Područja na kojima borave hobotnica i muzgavac određuju i način lova. Hobotnica se najviše lovi u proljeće i ljeti, a najefikasniji alat su osti pod sviću.

Muzgavac se najviše lovi pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Jesenski i zimski mjeseci vrijeme su njegova najintenzivnijeg lova. Također, ponešto se lovi obalnim mrežama potegačama.

Razlika u cijeni

Ako sve navedeno nije dovoljno za razlikovanje hobotnice i muzgavca, pođimo na ribarnicu. Ne moramo ništa pitati. Dovoljno je pogledati njihove cijene.

Hobotnica redovito ima dvostruko, ponekad i trostruko veću cijenu od muzgavca.

Razlika se osjeti i prilikom konzumacije, ali to su već indvidualne ocjene, o guštima se ne raspravlja. Neka svatko osobno prosuđuje što je bolje…