RIBOLOVNI TERENI – BRAK

Kad lovite na braku, s koje strane spuštate sidro? Vodite li pritom računa o plimi i oseki?

Boris Bulić

Iako se općenito smatra da je sam dolazak na brak više od pola posla, i da je nakon toga dovoljno spustiti udice u more, lov na braku je ipak malo zahtjevniji. Nikako nije svejedno s koje se strane i na kom dijelu braka lovi. Budući da se kurenti izmjenjuju svakih šest sati, i situacija se u podmorju mijenja.



Brakovi su uvijek, bez obzira na dubinu, oblik, udaljenost ili blizinu obale, pozicije koje drže ribu. Naravno, nisu svi brakovi jednako bogati ribom niti svi drže istu ribu.


Brakovi koji su izlovljeni, obitavališta su sitne, udičarima uglavnom nezanimljive ribe, s rijetkim posjetima krupnijih predatora koji tuda zapravo samo usputno prolaze.


Nasuprot takvim, izlovljenim brakovima, postoje brakovi na kojima riba fluktuira i koji se unatoč ribolovnom pritisku gotovo nikada ne prazne.




A premda može zazvučati nevjerojatno, postoje i brakovi koji nisu nigdje ucrtani i čije otkriće svakog ribolovca ispunjava ushitom.


Takvi brakovi najčešće nisu veliki i ne nalaze se na uobičajenim ribolovnim rutama, već negdje na rubu događanja. Otkriće takve pozicije se najčešće vrlo ljubomorno čuva i ne odaje ni pod koju cijenu.



Iako se općenito smatra da je sam dolazak na brak više od pola posla, i da je nakon toga dovoljno spustiti udice u more, lov na braku je ipak malo zahtjevniji. Nikako nije svejedno s koje se strane i na kom dijelu braka lovi. Budući da se kurenti izmjenjuju svakih šest sati, i situacija se u podmorju mijenja. Osim toga, nije svejedno lovi li se na vrhu braka, na padini ili pak na samom rubu.


Činjenica je da nisu svi brakovi jednaki, ne samo fizički, već i po uvjetima, tako da je teško dati neku pouzdanu recepturu koja će se moći uvijek i svuda primijeniti. Ipak, generalno, padine braka prema rubu, kao i sam rub braka, u prosjeku su najbogatija lovišta.


Jedna od najvažnijih stvari po dolasku nad brak je odabir prave strane braka. Nakon što se odredi smjer kurenta, potrebno se usidriti od braka niz kurenat. To znači da ćemo sidro baciti negdje pri vrhu braka kako bi nam se barka našla nad željenom pozicijom. To nam možda neće poći za rukom od prve, no treba biti uporan jer dobro sidrište znači barem trećinu uspješnog ribolova.


Ukoliko nam se doba dana poklapa s fazom mjeseca, odnosno s plimom i osekom, tada se samo puštanjem po sidru možemo šetati po lovištu. Primjerice, ako smo se na početku mijene u predvečerje usidrili nad padinom braka, prve ćemo ješke spuštati na samo podnožje braka, da bi se, kako noć pada, povlačenjem barke po sidrenom konopu i udicama, penjali po padini braka u potrazi za ribom.



Ukoliko nam se pak dogodi da se usred ribolova kurenat promijeni, ne treba dizati sidro, već se samo popuštanjem ili natezanjem konopa valja smjestiti na drugoj strani braka na pravoj dubini. Naravno, to vrijedi za manje brakove stožaste forme. Kod većih i nepravilno položenih brakova treba dići sidro i pronaći novu poziciju.