SALPA

Jeste li znali da su odrasle salpe isključivi biljojedi? Možda vam upravo ta činjenica pomogne u idućem ribolovu

Boris Bulić

Salpa naraste do 51 centimetar duljine, a bude teška do tri kilograma, što su naravno rekordne dimenzije. Prosječna lovna težina se ipak kreće oko 0,15 kg. Prisutna je na cijeloj našoj obali, a možemo je naći od najplićih plićaka do nekih tridesetak metara dubine…



Malo je ribolovaca koji ciljano love salpu. Naravno, privredni ribolovci imaju svoje pošte i alate za ciljani lov ove ribe, no među sportskim ribolovcima, prvenstveno udičarima, salpa je rijetko kada na meti.


Takva nezainteresiranost zapravo i nije neobična. Naime, ribolov salpe zahtjeva specifičan pristup i tehniku koja je donekle drugačija od uobičajenih tehnika. Čak i oni što su se uspjeli privići na rad sa štapom i rolom salpu najčešće doživljavaju kao nedostižan ulov što je naravno zabluda. Uz malo truda i ispravnu montažu na dobro odabranom se mjestu salpe mogu sasvim lijepo loviti.


Salpa (Sarpa salpa, Linnaeus, 1758) je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Naraste do 51 centimetar duljine, a bude teška do tri kilograma, što su naravno rekordne dimenzije. Prosječna lovna težina se ipak kreće oko 0,15 kg. Salpa ima izduljeno ovalno, tek malo bočno stisnuto tijelo. Peraje su osrednje razvijene, no unatoč tome može u trenu razviti iznenađujuće eksplozivnu brzinu. Ima malu, donekle zatupastu glavu sa malim ustima i zubalom prilagođenim čupkanju algi sa kamenja. Čitavo joj je tijelo pokriveno sa sitnom krljušti, a bočna linija koja se proteže gornjom polovicom tijela, izbočena je i vidljiva cijelom dužinom. Po leđima je modrikastosiva do maslinastozelena sa srebrnkastim prelazom prema potpuno srebrnom trbuhu. Duž tijela se pružaju jasne zlatnožute prugice po kojima je i dobila jedan od skladnih narodnih naziva – zlatopružica. Ostali manje poznati nazivi za ovu ribu su batej, dričula i bandarda.




Salpa je prisutna na cijeloj našoj obali, a možemo je naći od najplićih plićaka do nekih tridesetak metara dubine. Preferira algama obraslo kamenito dno uz mirne i tihe obale. Najbrojnija je na vanjskoj strani kornatskog otočja, uz zapadnu obalu Istre, te u Viškom, Mljetskom i Lastovskom akvatoriju. Najveći se primjerci oduvijek love baš oko Visa i Lastova.



Kao izrazito društvena riba salpa formira velika jata koja su najveća u njenom juvenilarnom stadiju. Kako ribe odrastaju tako sa jata postepeno smanjuju, pa su kapitalni primjerci najčešće samotari. Dok su u jatu, redovito imaju ribu predvodnicu koja uspijeva sinkronizirati pokrete cijelog jata što posebno dolazi do izražaja u trenucima bijega.


Salpa je protandrični dvospolac što znači da prvi dio života provodi kao mužjak, a kasnije se transformira u ženku. Mrijesti se krajem ljeta. Prehranom vezana uz dno salpa pripada životnoj zajednici bentosa. Dok se u prehrani mladih primjeraka još i mogu naći sitni beskralježnjaci, odrasle se salpe hrane isključivo biljnom hranom. Posebno su im ukusne alge koje se za oseke osuše na suncu. Dolaskom plime, salpe prilaze kraju zalazeći i u najpliće pličine u potrazi upravo za tim sparušenim algama.