Palamida može doživjeti starost od 5 godina, dok spolnu zrelost postiže između druge i treće godine života, odnosno s 40 centimetra dužine. Nažalost, biologija ove vrste nije u potpunosti istražena, tako da se samo na osnovu čestih ulova nedoraslih primjeraka dugih tek 7 centimetara, ali i primjeraka sa zrelim gonadama, pretpostavlja da se mrijesti i u Jadranu…
povezane vijesti
Palamida (Sarda sarda, Bloch, 1793) je riba iz obitelji skušovki (Scombridae) koja može narasti do 91,4 centimetara dužine i 11 kilograma težine.
Kao i sve ostale skušovke, ima vretenasto hidrodinamično tijelo s krupnom konusno zašiljenom glavom. Usta su velika, s brojnim stožastim zubima. Peraje su dobro razvijene, a osobito repna. Bočna je crta krivudava i vidljiva cijelom dužinom. Ljusaka nema, osim na malom dijelu između polovice grudne peraje do bočne linije. U korijenu repne peraje se nalaze jedan veći i dva manja, bočno vodoravno položena kožna grebena.
S leđne je strane metalnosivo-zeleno-modre boje, crnkasto isprugana tankim kosim prugicama. Te boje prema trbuhu nestaju pretapajući se u srebrnasto-bijelu. Mladi primjerci, kao i netom ulovljene palamide, budu i tamno okomito isprugani.
Palamida je pelagička riba jata i kao takva potpuno neovisna o morskom dnu. Nalazimo je po cijelom Jadranu, nešto više na pučinskom dijelu, ali i po kanalima, zaljevima i uvalama. Tipični je pučinski predator, tako da joj hranu sačinjava ponajviše sitna plava riba koju progoni dok je ne ulovi, ponekad od dna pa do same površine.
Palamida može doživjeti starost od 5 godina, dok spolnu zrelost postiže između druge i treće godine života, odnosno s 40 centimetra dužine. Mrijesti se krajem proljeća i početkom ljeta. Nažalost, biologija ove vrste nije u potpunosti istražena, tako da se samo na osnovu čestih ulova nedoraslih primjeraka dugih tek 7 centimetara, ali i primjeraka sa zrelim gonadama, pretpostavlja da se mrijesti i u Jadranu.
U gospodarskom se ribolovu palamida najviše lovi plivaricama, ali i potegačama i stajaćicama. U sportskom ribolovu se može loviti na puno načina, no najčešće se lovi panulom, vertical jiggingom, sabikijem, te tehnikom propadanja.
Ulovljenu palamidu treba čim prije otkrviti čime se bitno podiže kvaliteta mesa. Premda se može spravljati na sve uobičajene načine, carpaccio od palamide se i među najvećim gurmanima smatra posebnom delicijom.
Ostali hrvatski nazivi za palamidu su palombić, pastirica, polanda, prugavi tunj i sumača.
