RIBLJE VRSTE

Jeste li znali da pagar zalazi i do 160 metara dubine? Evo još nekoliko zanimljivosti o ovoj atraktivnoj ribi

Boris Bulić

Pagar je tipična bentoska vrsta koju nalazimo duž cijelog Jadrana na dubinama od 10 pa sve do 160 metara. Preferira tvrda i obrasla dna na vanjskim stranama dalmatinskih otoka, pučinske brakove, a posebno se rado zadržava uz olupine.



Pagar (Pagrus pagrus, Linnaeus, 1758.) je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Naraste do 75 centimetara dužine i može težiti do 9,5 kilograma. Ima ovalno, bočno stisnuto tijelo s jakom glavom i istaknutim čelom na koje se nastavlja izraženi prednji dio hrpta. Čeljusti su snažne sa jakim, ali tupim zubima. Krljušt je krupna i pokriva cijelo tijelo. Bočna je crta istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Sve su peraje dobro razvijene, a posebno repna koja ima bjeličasti rub.


Boje je crvene do ružičaste, s leđne strane tamniji, prema trbuhu sve svjetliji dok mu je trbuh srebrno-bijel. Katkad bude okomito široko isprugan svjetlijim i tamnijim prugama.





Oko očiju ima zatamnjenje koje se poput maske proteže preko čela do gornje gubice. Juvenilarni primjerci imaju plavičaste mrljice između očiju.


Pagar je tipična bentoska vrsta koju nalazimo duž cijelog Jadrana na dubinama od 10 pa sve do 160 metara. Preferira tvrda i obrasla dna na vanjskim stranama dalmatinskih otoka, pučinske brakove, a posebno se rado zadržava uz olupine. Samotar je. Ishranu mu čine ribe, glavonošci i rakovi.



Mrijesti se krajem ljeta i početkom jeseni.


Iako se može uloviti tijekom cijele godine najbolji se rezultati postižu u toplijim mjesecima i to parangalima, kančenicom te teškom panulom.


Ješka može biti svježa srdela ili živa riba ulovljena na licu, no najboljom se pokazala živa lignja.


Premda nešto manje ukusan od zubaca, pagar je s gastronomskog stajališta uvijek tražen i visoko cijenjen. Može se pripravljati na sve poznate načine no najčešće se priprema pečen na žaru ili kuhan.