ČARI PODMORJA

Dvije neobične vrste u Jadranu: Zekan je stalni stanovnik, a orah invazivni doseljenik

Branko Šuljić

Puž morski zekan stalni je stanovnik Jadranskog mora, i nije baš rijedak, a morski orah posve je druga priča. On je uljez u jadranski okoliš. Pripada rebrašima i izuzetno je invazivna vrsta. Domovina mu je atlantska obala Amerike, a u Europu je dospio u balastnim vodama naftnih tankera



Prije stanovita vremena, bit će mjesec i više dana od tada, u našu su redakciju došle fotografije »neobičnih i rijetko viđenih morskih organizama«. Elektronskom poštom poslala ih je Vesna Kolić iz Kraljevice. U popratnom dopisu navodi da su ti organizmi »uočeni i snimljeni u podmorju plaže Carovo, u Kraljevici, tijekom kolovoza i rujna. Ako je vjerovati internetu, radi se o Mnemiopsis leidyi ili rebrašu, tj. morskom orahu. Vrlo ih je teško snimiti jer su gotovo potpuno prozirni i na dodir mijenjaju oblik. Zaustavljanjem videofilma amaterske podvodne kamere izolirano je nekoliko slika koje dočaravaju ljepotu ovog bića.«


Nekoliko dana kasnije putem vibera sam dobio fotografije još jednog neobičnog i nepoznatog morskog stvorenja. Uz upit: »Ši vi znate ča je ovo?« poslao ih je Ivo Peran, tajnik SRD-a Preluk iz Matulja. »Naš polaznik škole ribolova Lucijan to je ćapal pušću, va Preluku.« Dodatno je proširio informaciju: »Živo je i odvratno ljigavo, pušta ljubičasto kao sipa crnilo. Ima usta, kad se ulovilo na pušću.«


Dvije zagonetke, gotovo pa odjednom! Odgovora ne znam. Praktički je nemoguće tražiti po literaturi kad nemaš ništa više od fotografije. Kako…? Jedini način bio bi uzimati knjigu po knjigu i – listati, nadajući se nailasku na identičnu, ili približno sličnu fotografiju. Previše komplicirano i dugotrajno. Postoji jednostavniji i sigurniji put. Pitaj onoga od koga ćeš dobiti pouzdano točan odgovor. Adresa mi je dobro znana – Prirodoslovni muzej u Rijeci. Brzi odgovor dao mi je Marin Kirinčić, muzejski savjetnik zoolog, dipl. ing. biologije.


Atraktivan puž golać




Na dvije fotografije nalazi se invazivna vrsta rebraša morski orah (Mnemiopsis leidyi). Čitateljica Vesna Kolić, koja je poslala fotografije, bila je u pravu! Na druge dvije nalazi se domaća vrsta puža golaća, morski zekan (Aplysia depilans). Jasno, red bi bio o njima nešto napisati. Podatke sam tražio u literaturi i, opet, na sveznajućem internetu. Za novinski tekst dovoljno, stručni autor bez sumnje bi napisao sadržajniji tekst.


Puž morski zekan stalni je stanovnik Jadranskog mora, i nije baš rijedak. Druga je priča što ga većina nas ne poznaje. Uostalom, koliko uopće poznajemo morska puževe? Ogrc, priljepak, volak… Znamo li četvrtog? Kada se povede riječ o golaćima, znanje nam je nikakvo. Osobno, pročitao sam dosta literature o moru i životu u moru, ali ništa o puževima golaćima. Na upit što znamo o njima, većina bi ponudila identičan odgovor: koga oni zanimaju! Pa, kada se nađe pred nama zabezeknuto gledamo.



U literaturi se navodi da morski zekan spada u red morskih puževa stražnjoškržnjaka, te da je u našem moru najveći među njima. U dužinu naraste do 40 centimetara, a maksimalna mu je težina 1,5 kilograma. Onome iz Preluka ne znam dimenzije. Tko bi ga mjerio onako ljigavog. Boja tijela je promjenjiva, ne može se definirati. Imaju četiri ticala, od kojih su dva uspravna i nalikuju zečjim ušima. Sada je jasno odakle mu naziv. Stopalo mu je široko, a sa strane ima izbočine što mu služe za plivanje. Zato ga se često može vidjeti da pliva otvorenim morem. U prehrani je biljožder, glavna hrana su mu alge, pa najčešće boravi na području njihova bujnijeg rasta. U traženju hrane aktivniji je noću.


I ta ljubičasta tekućina, poput sipina crnila. Moglo bi se reći da je to identična reakcija – nju ispušta kad se nađe u opasnosti. Osim boje, ona ima i neugodan miris. Svugdje u dostupnoj literaturi ističe se jedna zanimljivost o morskom zekanu – on je hermafrodit, dvospolac, ima muške i ženske spolne organe. Ima i sposobnost mijenjanja spola. Obično su manji primjerci mužjaci, a veliki ženke, iako nema pravila u mijenjanju spola. I još nešto, važno za većinu kupača koje previše ne zanima život u moru, recimo da je morski zekan za čovjeka bezopasan. Prije se može reći da je atraktivan, zbog različitih boja svog tijela. Raširen je u tropskim i suptropskim morima, što podrazumijeva i Jadran.


Rebraš sličan meduzi


Nasuprot pužu golaću, morski orah posve je druga priča. On je uljez u jadranski okoliš. Pripada rebrašima i izuzetno je invazivna vrsta. Domovina mu je atlantska obala Amerike, a u Europu je dospio u balastnim vodama naftnih tankera, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najprije u Crno more, pa potom u Sredozemno i Jadransko. Prvi put je registriran u Tršćanskom zaljevu 2005. godine. Posljednjih godina raširio se po sjevernom Jadranu, a nadasve gusto naseljen je u venecijanskoj laguni.


Naziv rebraši za čitavu vrstu dolazi od njihovih organa za kretanje što se u obliku rebara pružaju duž čitava tijela. Ta njihova »rebra« svjetlucaju danju i noću. Izgledom donekle podsjećaju na meduze, jer im je tijelo želatinasto prozirno. Za razliku od meduza, nemaju žarnih stanica. Umjesto žarnica imaju ljepljive trepetljike pomoću kojih love plankton. Morski orah nije velik, naraste svega nekoliko centimetara. Nastanjen je moglo bi se reći svugdje, u lagunama i uvalama te na otvorenom moru. Morske struje donesu ga i u plićak, pa je tako dospio i na kraljevičku plažu. Na sjevernom Jadranu naročito je masovan tijekom rujna, i to u površinskom sloju mora. Hrani se planktonom živih morskih organizama, uključujući jaja i ličinke riba i školjki.


Prirodna ravnoteža


Rebraši u moru nemaju prirodnih neprijatelja, što potencira njihovo invazivno širenje. Za čovjeka u moru ne predstavlja nikakvu opasnost, ali može značajno poremetiti morski ekosistem, zbog čega se može drastično smanjiti riblji fond, budući da se hrani ribljom mlađi i planktonom koji je hrana ribama. Njegova masovnost i invazivno djelovanje svojedobno je nanijelo velike štete ribarstvu u Crnom moru. Krajem prošlog stoljeća one su se mjerile u stotinama milijuna dolara. Štete je imao i turizam. Nije turistima ponestalo hrane iz mora, ali ih je velika gustoća želatinastih organizama naprosto tjerala s plaža.


Hrvatski znanstvenici pokrenuli su opsežno istraživanje utjecaja rebraša na morski okoliš, posebno na poremećaje prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. U tome intenzivno surađuju s kolegama iz Slovenije i Italije. Cilj je otkriti mogućnost sprečavanja njihova nekontroliranog širenja.