Svakodnevna kupnja jedna je od najvećih stavki u ekonomskoj ravnoteži obitelji: svaki dan (ili gotovo) idemo u supermarket ili u trgovinu u blizini kuće kako bismo napunili hladnjak i smočnicu namirnicama.

Stoga je kupnja s više svijesti ključna za uštedu novca.

Često govorimo o strategijama za uštedu novca kada idete u kupovinu. Međutim, postoji jedna stvar koju često zanemarujemo kada idemo u supermarket, a koja bi mogla značajno utjecati na duljinu našeg računa: vrijeme kada idemo u kupovinu.

Odlazak u supermarket u određeno vrijeme, a ne u neko drugo, doista utječe na našu percepciju “potrebe” proizvoda i na našu sposobnost da se odupremo mnogim iskušenjima koja se mogu naći na policama – a to je potvrdio i istraživanje provedeno prije nekoliko godina u Sjedinjenim Državama.

Istraživači sa Sveučilišta Cornell u Ithaci (New York) proveli su istraživanje kako bi razumjeli kupovne mehanizme ljudi u supermarketu i uključili 68 odraslih osoba.

Svi su sudionici morali postiti najmanje pet sati prije kupovine.

Prije odlaska u supermarket, polovica sudionika imala je priliku pojesti paketić krekera kao međuobrok za utaživanje gladi, a zatim su svi bili pozvani u kupovinu.

U prosjeku su i gladni sudionici i oni koji su dobili paketić krekera kupili osam niskokaloričnih namirnica (mliječne, mesne i zdrave grickalice).

No, sudionici koji nisu grickali također su kupili šest visokokaloričnih namirnica.

Dakle, vrijeme kada idete u kupovinu igra ulogu u tome što će završiti u vašoj košarici.

U drugom eksperimentu, promatrajući kupovinu 82 osobe u supermarketu, otkriveno je da je omjer visokokalorične i niskokalorične hrane zdraviji između 13 i 16 sati nego li između 16 i 19 sati.

To je zato što većina ljudi dolazi u supermarket jako gladna kasno poslijepodne, pa su iz tog razloga skloniji kupovati prerađenu hranu i slatkiše koji su, osim što su štetni za zdravlje, također skuplji.

Odlazak u kupnju u kasnim poslijepodnevnim satima, možda na kraju stresnog dana na poslu, vrlo je štetan za vaše novčanike.

Osjećaj gladi akumuliran u prethodnim satima, u kombinaciji sa stresom zbog radnih problema, mogao bi vas dovesti do nepotrebnih kompulzivnih kupnji – pogotovo ako nemate jasnu predodžbu o tome što vam treba kada ste u supermarketu.

Bolje je krenuti punog želuca, možda rano ujutro (prije posla) i s popisom proizvoda za kupnju u džepu kojeg se morate strogo pridržavati.

Tako ćete doista moći uštedjeti i izbjeći kupnju nezdrave hrane.