U Hrvatskoj s demencijom živi više od 100.000 ljudi, među kojima oko 70 posto ima Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije u svijetu, no pribroje li se članovi obitelji i njegovatelji oboljelih s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350.000 ljudi.

“Uz oko 100.000 oboljelih posljedice osjeća još najmanje 250.000 ljudi koji su u njihovu neposrednom okruženju, kao članovi obitelji ili njegovatelji. To znači da se oko 350.000 ljudi u Hrvatskoj svakodnevno nosi s demencijom kako zna i umije”, izjavio je Hini u povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti Ninoslav Mimica, predstojnik Klinike za psihijatriju Vrapče.

Lijekovi ne mogu izliječiti demenciju nego usporiti tijek bolesti

Dokle god nemamo nacionalnu strategiju borbe protiv demencije, dotle će obitelji biti prepuštene sami sebi, posebno u post-dijagnostičkoj podršci, koja uključuje intenzivnu pomoć različitih stručnjaka oboljelima u njihovim domovima, ali i u tzv. dnevnim boravcima ili adekvatnim domovima za starije, ističe Mimica, koji je i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi.

Alzeimerova bolest najčešći je uzrok demencije, a u budućnosti se očekuje porast oboljelih s obzirom na produljenje života i veći udio starije populacije u društvu.

Danas postoje lijekovi, tzv. antidementivi, no oni ne mogu izliječiti demenciju nego tek usporiti tijek bolesti i odgoditi pojavu težih faza. Osim što koriste oboljelima, lijekovi posredno pomažu i njegovateljima, jer osobe s demencijom ostaju duže samostalne.

U Hrvatskoj su dostupna tri antidementiva na B listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što je bolje nego ranije kada su se svi lijekovi morali kupovati, no nije dobro što se ti lijekovi još uvijek nadoplaćuju jer ni jedan nije na A listi lijekova bez participacije, ističe Mimica.

Kaže kako je to presedan jer kada postoje registrirani lijekovi za neku bolest u našem zdravstvenom sustavu je uobičajeno da makar jedan bude bez nadoplate.

Osim antidementiva oboljelima se daju i drugi lijekovi, ovisno o kliničkoj slici i simptomima (protiv nesanice, nemira, halucinacija, za raspoloženje). Važne su i nefarmakološke metode (kognitivni trening, okupaciona terapija, art terapija, terapija plesom i dr), pa bi podrška oboljelima i njihovim obiteljima trebala biti multiprofesionalna i uključivati i socijalni sektor.

“Kroz nacionalnu strategiju to sve treba povezati i na taj način omogućiti osobama s demencijom da kvalitetno žive što dulje vremena”, ističe Mimica.

U svijetu 55 milijuna ljudi s demencijom

U svijetu čak 55 milijuna ljudi živi s demencijom, pa ju je Svjetska zdravstvena organizacija 2012. proglasila javnozdravstvenim prioritetom i preporučila zemljama članicama osmišljavanje nacionalne strategije, odnosno akcijski plan borbe protiv demencije. To je do sada učinilo više od 40 zemalja.

U Hrvatskoj je struka predložila nacrt strategije za koju već godinama lobira kroz neformalni savez Hrvatske Alzheimer alijanse, a saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u ožujku 2020. zatražio je osnivanje povjerenstva za izradu nacionalne strategije.

Svjetski dan Alzheimerove bolesti danas će biti obilježen u Klinici za psihijatriju Vrapče akcijom “Isprepletimo ruke”, kada će u krugu bolnice biti postavljene velike vunene instalacije koje izrađuju korisnici Udruge i Centra OZANA.

Pleteni i kukičani rukavići s ukrasima za osobe s Alzheimerovom bolešću mogu kod oboljelih umanjiti stres, opustiti ih, zaokupirati i umiriti, ali isto tako i stimulirati njihovu motoriku i spoznaju.