RIJEKA – Više od 120 znanstvenika iz cijelog svijeta okupilo se u Rijeci na drugom međunarodnom simpoziju posvećenom istraživanju amiotrofične lateralne skleroze (ALS), frontotemporalne demencije (FTD) i drugih neurodegenerativnih bolesti.

Poseban naglasak ovogodišnjeg skupa stavljen je na ulogu upale i proteinopatije u njihovu razvoju. ALS i frontotemporalna demencija među najtežim su neurodegenerativnim bolestima, za koje još uvijek ne postoji učinkovito liječenje.

Trodnevna konferencija »2nd ICGEB Symposium on Inflammation and Proteinopathy in ALS/FTD«, koja se održava na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, traje od 30. lipnja do 2. srpnja i okuplja vodeće stručnjake za neurodegenerativne bolesti.

U Rijeci su se tom prigodom okupili istaknuti istraživači iz Kanade, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Belgije, Njemačke, Slovenije, Francuske, Španjolske, Srbije i drugih zemalja, čime konferencija stvara okruženje za međunarodnu razmjenu znanja i razvoj novih suradnji.

Razlog za optimizam

Organizatorica kongresa, prof. dr. sc. Ivana Munitić s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova istaknula je kako se drugi međunarodni simpozij održava s ciljem povezivanja vodećih svjetskih stručnjaka koji istražuju neurodegenerativne bolesti, ponajprije amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS) i frontotemporalnu demenciju (FTD), ali i srodne bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

– Riječ je o genetskim bolestima koje su sve češće u zapadnoj populaciji, a za koje često nema lijeka. Ipak, za jednu podskupinu oboljelih od ALS-a razvijena je specifična terapija, što nam daje razlog za optimizam.

Nadamo se da će istraživanja usmjerena na ulogu imunološkog sustava u razvoju neurodegenerativnih bolesti donijeti nove spoznaje i pomake u liječenju, rekla je Munitić te istaknula kako je glavna organizatorica ovogodišnjeg simpozija njezina prva doktorandica, Andrea Markovinović Krajačić, koja zbog rođenja djeteta prije dva tjedna nije mogla prisustvovati otvorenju skupa.

Jasna Križ i Ivana Munitić

Tijekom tri dana sudionike očekuju pozvana predavanja vodećih svjetskih istraživača, usmena izlaganja mladih znanstvenika i poster prezentacije, uz brojne prilike za razmjenu iskustava, umrežavanje i pokretanje novih međunarodnih suradnji.

Među sudionicima je i Toni Frankić, magistar biotehnologije u medicini i član istraživačkog tima Ivane Munitić, koji proučava genetske varijante povezane s ALS-om, FTD-om i glaukomom.

– Drago mi je da smo u ovako maloj znanstvenoj sredini uspjeli okupiti toliko stručnjaka koji se bave neurodegenerativnim bolestima. Time ne samo da razmjenjujemo znanje nego i podižemo svijest o bolestima koje su često neizlječive. Svaki, pa i najmanji iskorak u istraživanju može značiti puno oboljelima i njihovim obiteljima, rekao je Frankić.

Suradnja bez granica

Sudionike skupa pozdravila je prorektorica za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Marina Šantić, koja je istaknula kako ovaj kongres jako puno znači za Medicinski fakultet, cijelo Sveučilište, ali i Hrvatsku, jer je okupio svjetske znanstvenike.

– Suradnja s ovakvim institucijama nam je jako bitna, jer nije važno samo organizirati kongres i okupiti znanstvenike nego i nastaviti tu suradnju u smislu projekata, razmjene znanja, opreme, iskustava.

Ono što je najbitnije su mladi ljudi, mladi znanstvenici, kojima je ovo prilika da upoznaju možda neke svoje buduće mentore, laboratorije drugih institucija i uspostave suradnju te oblikuju svoju budućnost u smislu znanstvenog istraživanja.

Jako smo sretni da je upravo naš fakultet, odnosno Sveučilište u Rijeci domaćin ovakvog skupa s brojnim vrhunskim znanstvenicima i nadamo se da će takvih skupova u budućnosti biti još, poručila je Šantić.

Suradnja Kanade i Hrvatske

Među sudionicima kongresa je i prof. Jasna Križ iz kanadskog CERVO Brain Research Centera, jedna od organizatorica skupa i nekadašnja studentica riječkog Medicinskog fakulteta.

Nakon odlaska u Kanadu ondje je doktorirala, osnovala vlastitu istraživačku skupinu te danas vodi istraživanja iz područja neuroimunologije i neurodegenerativnih bolesti.

– Prije četiri godine uspostavili smo suradnju s prof. Ivanom Munitić, a uz potporu kanadskog veleposlanstva povezali smo Kanadu i Hrvatsku. Ovo je naš drugi skup i veseli me što ćemo ponovno razmijeniti znanstvene ideje.

Nadam se da će ova suradnja prerasti u trajno znanstveno partnerstvo i prijateljstvo. Istodobno istražujemo i nove farmakološke mete koje bi u budućnosti mogle otvoriti mogućnosti za razvoj terapija ovih bolesti, rekla je Križ.