Kasna večera ili grickanje neposredno prije spavanja mnogima je uobičajena navika. No, novo istraživanje provedeno za Northwestern University sugerira da bi pomicanje posljednjeg obroka barem tri sata prije odlaska na počinak moglo imati mjerljive koristi za kardiovaskularno zdravlje.

Studija je pokazala da su osobe srednje i starije životne dobi koje su produžile noćni post za oko dva sata, prestale jesti tri sata prije spavanja i prigušile svjetla u večernjim satima, zabilježile poboljšanja pokazatelja srčano-žilnog i metaboličkog zdravlja, kako tijekom sna, tako i tijekom dana.

Kako su vrijeme obroka i zdravlje srca povezani?

Naše tijelo funkcionira prema cirkadijalnom ritmu, unutarnjem biološkom satu koji regulira san, budnost, hormone i metabolizam. Kada jedemo, pokreće se probavni proces koji zahtijeva vrijeme za razgradnju hrane, apsorpciju nutrijenata i regulaciju razine glukoze u krvi.

Ako se unos hrane odvija kasno navečer, neposredno prije spavanja, dolazi do preklapanja probavnih i hormonskih procesa s fazama u kojima bi tijelo trebalo prelaziti u stanje odmora. Time se može narušiti regulacija krvnog tlaka, srčane frekvencije i metabolizma glukoze.

Prema riječima istraživača, nije presudno samo što i koliko jedemo, nego i kada jedemo u odnosu na san. Usklađivanje obroka s prirodnim ciklusom spavanja može pomoći organizmu da učinkovitije regulira kardiovaskularne i metaboličke funkcije.

Što je istraživanje pokazalo?

Tijekom sedmotjednog ispitivanja sudionici koji su završavali večeru najmanje tri sata prije odlaska u krevet zabilježili su:

– sniženje krvnog tlaka za približno 3,5 %
– smanjenje srčane frekvencije za oko 5 %
– stabilnije dnevne razine glukoze u krvi

Rezultati upućuju na to da produljeni noćni post, usklađen s ciklusom spavanja, može poboljšati regulaciju inzulina i metabolizma šećera.

Istraživači su dodatno poticali sudionike da u večernjim satima priguše svjetla. Time se podržava prirodna proizvodnja melatonina, hormona koji regulira san. Kvalitetniji san povezan je s boljom kontrolom krvnog tlaka, srčane frekvencije i metaboličkih parametara.

Za koga je to posebno važno?

Osobe srednje i starije životne dobi imaju povećan rizik za kardiometaboličke bolesti, uključujući hipertenziju, dijabetes tipa 2 i bolesti srca. U tom kontekstu, jednostavna promjena poput ranijeg završetka večere može predstavljati niskorizičnu i održivu strategiju podrške zdravlju.

Za razliku od restriktivnih dijeta koje ograničavaju kalorije, pristup usmjeren na vrijeme obroka fokusira se na usklađivanje s biološkim ritmom, a ne na smanjenje količine hrane.