Sve je započelo slučajno-neslučajno za vrijeme jednog sasvim običnog turističkog izleta, kad je ondašnja pravnica Vesna Milković odlučila napustiti svoje dotadašnje zanimanje i posvetiti se nečem staro-novom i oduševiti sve ljubitelje etnobaštine.

Rođena Slavonka odrasla u obitelji u kojoj se uvijek vezlo i šivalo, odlučila je u 38. godini zaživjeti svoj djevojački san. Osnovala je modni obrt i naslovila ga Etno Mara, po svojoj majci i kćeri, te krenula u najljepšu avanturu života. Njezin se butik u Ilici diči hrvatskom ornamentikom i znakovljem utkanim na kape, kravate, košulje, kapute…

Danas njezina kći Marija nastavlja njezinim stopama dajući slijedu svoj izraz, pa iza sebe već ima zapaženu izložbu zlatnih oglavlja.

LIJEPO I UPORABNO

Više od dvadeset godina radite na promicanju etnobaštine. Što je bio prvi predmet koji ste ukrasili etnomotivom i što trenutačno radite?

– Prvi uradak napravila sam 1999 godine. Bila je to ručno tkana bluza s motivom šlinge (slavonska šupljika). Za vrijeme posjeta Grazu gledala sam kako Austrijanke ponosno nose svoje dindrle. U to vrijeme narodna nošnja nije bila bezvremenski hit kao danas, već nešto previše tradicijsko, možda i malo zastarjelo. Zapitala sam se »Zašto mi nismo ponosni na svoju baštinu?« Kako potječem iz obitelji u kojoj se uvijek nešto stvaralo, šivalo, vezlo, plelo, imala sam i znanja i vještine za pokretanje svojeg brenda.

Znači, važno je da predmet bude upotrebljiv, koristan, nosiv?

– Da, naravno. Sve mora biti apsolutno nosivo i uporabno. Razvijamo ideju odjevnog suvenira. Ako iz Japana ili Kine donesete stilizirani kimono, zašto ne biste iz Hrvatske ponijeli šestinski sako ili barem pojas s glagoljicom. Od ostalih suvenira tu su torbe, kravate, leptir-mašne, ogrlice, pojasevi, broševi…

Rođena ste Slavonka, no uvijek navodite kako je vaša obitelj sakupljena iz cijele Hrvatske. To je zasigurno pridonijelo raznovrsnosti vašeg dizajna?

– Moja majka je porijeklom iz sinjskoga kraja, a Sinjska alka i alkarske odore su nam velika inspiracija. Jedna mi je baka iz Hercegovine, a druga iz Konavala. Slavonija je sve to oplemenila.

Nigdje ne postoji takvo bogatstvo i tradicija tekstilnog rukotvorstva kao u Slavoniji. Iz mog rodnog mjesta Vrbanje i Srijema istaknula bih žensku svečanu nošnju rađenu zlatovezom uz fantastično pokrivalo za glavu koje je bilo inspiracija mojoj kćeri Mariji za izložbu i kolekciju »Zlatovez oglavlja«.

Povjesničari su mi pojasnili kako je razlog bogatstva naših narodnih nošnji, na relativno malom prostoru Hrvatske, i taj što su nas stoljećima osvajali razni osvajači koji su nam donosili svoju kulturu i običaje.

Foto: ZVONIMIR FERINA

ŽENE SU UVIJEK INSPIRACIJA

Marija, vi ste odnedavno u poslu zamijenili majku, ali i zadivili izložbom pokrivala za glavu. Koliko vam je bilo potrebno da ih napravite, djeluju savršeno?

– Uz stalni posao i druge aktualne kolekcije koje izrađujem s majkom, bile su mi potrebne dvije godine za ideju, pripremu i izradu kolekcije »Zlatna oglavlja – novo ruho tradicije«.

Kako su nastala zlatna oglavlja?

– Riječ je o oglavljima, elementu tradicionalne hrvatske nošnje, koja kao dizajnerica predstavljam u suvremenom svijetu, kao svakodnevni i svečani ukras. Svaka od 18 kreacija je nadahnuta jednom značajnom povijesnom ženskom ličnošću – hrvatskom opernom divom Milkom Trninom, britanskom književnicom Agathom Christie, opernom pjevačicom Marijom Callas, suprugom argentinskog predsjednika Evitom Peron…

Ono što oglavljima daje poseban pečat su motivi napravljeni u tehnici zlatoveza u kojoj se ukrasni elementi izrađuju zlatnim koncem. Zlatovez se početno koristio za ukrašavanje svečanog ruha na kraljevskim dvorovima, u crkvama i plemenitaškim obiteljima. S vremenom postaje neizostavan ures hrvatskih narodnih nošnji, osobito u Slavoniji i Baranji.

Stoga je ova kolekcija posveta narodnim zlatoveziljama koje od finih, tankih niti stvaraju ornamente umjetničke vrijednosti. Cijeli projekt je bio veliki izazov jer do sada nismo nikad radili oglavlja, šešire, turbane i ukrase za kosu, za razliku od odjeće pravila oblikovanja su drukčija i trebalo je vremena da budem zadovoljna samim izgledom.

Materijal su vuna i pamučni baršun ukrašeni pravim ogledalima, staklenim perlama, šljokicama, perjem, mrežom…

Tih osamnaest kreacija nazvali ste imenima slavnih dama iz povijesti, jeste li neku napravili i za sebe?

– Žene u povijesti imaju svoju važnu ulogu. Inspiriraju me gotovo u svakoj kolekciji, a ovime sam im željela dati još više na značaju. Primjerice, Milka Trnina operna je pjevačica svjetskoga glasa. Želja mi je bila kroz radove približiti moćne žene mlađim generacijama. Možda i ohrabriti neke nove generacije.

Foto: Promo

ENGLESKA KRALJICA I PAŠKA ČIPKA

Osim oglavlja, autorice ste projekta glagolskih misala, 12 pletera hrvatskih vladara, kao i mnogih drugih načina promicanja tradicijske baštine. Je li bilo komplicirano izraditi sve sheme?

– Svaki projekt se »kuha«, priprema, osmišljava, realizira najmanje dvije godine. Naša baština je zaista neiscrpno vrelo inspiracija. Od veoma različitih narodnih nošnji diljem Hrvatske do kamenih spomenika glagoljice, pletera i svega drugog, pa kad jednom napravimo shemu ili u softveru ili u nekom drugom obliku, ona postaje naša »nematerijalna imovima«.

Ima li interesa, surađujete li s nekim kulturno -umjetničkim društvima ili kazalištima?

– Surađujemo s kustosima iz raznih muzeja (Zagreb, Zadar, Županja te mnogi drugi). Imale smo veoma uspješnu izložbu i modnu reviju u Sinju za vrijeme 300. Sinjske alke.

Bivša predsjednica gospođa Kolinda Grabar Kitarović voljela je nositi vaše odjevne predmete i isticati tradicijsku ornamentiku, čime je zaintrigirala i samu englesku kraljicu.

– Naravno da smo veoma ponosni na naše kostime i haljine koje je odijevala bivša predsjednica. Crno-bijeli kostim s motivom paške čipke na rukavu sašiven je za prigodu primanje kod britanske kraljice Elizabete koja je za vrijeme rukovanja zaustavila pogled na ornamentima paške čipke, čime smo zaključili kako je kraljica zamijetila posebnu ornamentiku.

Je li bilo još sličnih slučajeva?

– Mnoge diplomatkinje i supruge naših veleposlanika nosile su kreacije s apliciranom ornamentikom i hrvatskim znakovljem. Primjerice, supruga veleposlanika u Švedskoj Sanja Ćorić Grgić, zatim supruga veleposlanika u Irskoj Merica Vidiš, glavna konzulica SAD-a Sanja Laković, veleposlanica u Nizozemskoj Andrea Erceg, kao i mnogi drugi.

Foto: ZVONIMIR FERINA

TREBA SANJATI

Prepoznati ste i izvan granica Hrvatske. Gdje ste sve razasuli hrvatsko znakovlje?

– Imali smo brojne modne revije, izložbe i predstavljanja čak i u Americi i Australiji.

Osim što aplicirate motive i izrađujete čipku, sami i kreirate. Moram pitati razlikuje li se dizajn mame i kćeri?

– Kći je diplomirana modna dizajnerica i kostimografkinja s namjerom da podigne brend Etno Mara na umjetničku razinu. Marija radi za mlađu populaciju, a ja uglavnom za gospođe srednje dobi (smijeh).

Vi ste odmalena bili upućeni u sve tajne, ali ipak ste tek nakon ostvarene karijere pravnice u 38. godini odlučili otvoriti obrt, što je bilo presudno?

– Kako kaže jedna pjesma, trebala sam i ranije, a kad nisam, trebalo je hrabrosti. U duši sam dizajnerica i veliki esteta. S dvanaest godina sam sašila prvu bluzu, u gimnaziji sam već dizajnirala, krojila i šivala haljine i kapute. Raditi ono što volite i od toga moći živjeti je velika sreća u životu. No, ponekad za to treba imati i hrabrosti. Poznati kalifornijski vinar hrvatskih korijena Grgich rekao je: Treba sanjati. Ponekad se ti snovi i ostvare.

Surađujete i s inozemstvom. Imate li možda već sada zakazanu neku suradnju ili predstavljanje nove kolekcije u inozemstvu?

– Planiramo gostovanje u Münchenu na poziv Matice hrvatske, također i gostovanje u Švedskoj.

Foto: Promo

KAFTANI PRAVI LJETNI HIT

Osim Marije, tu je i vaš sin Vid koji također pomaže u poslu. Uživate veliku podršku obitelji?

– Sin Vid je nekad bio zaposlen u obrtu, a budući da je ekonomist, danas nam je savjetnik za strateške odluke.

Što vam je trenutačni ljetni hit?

– Ljetni hit su Etno Mara kaftani. Jednostavnog kroja, veoma nosivi i lako održivi, od 100% (visokokvalitetne) viskoze. Oplemenjen raznima kulturno-povijesnim kamenim spomenicima: razni pleteri (12 različitih vrsta) i razni tekstovi glagoljice.

Ima li danas dovoljno interesa za etnobaštinu, kakve su nove generacije? Organizirate li možda neke radionice?

– Željeli bismo imati veći prostor za sve zaljubljenike u našu baštinu – za naše susrete, predavanja, radionice itd. Razmišljam da napravim radionicu za djevojčice i dječake od 12 godina jer uviđam da bi roditelji rado vidjeli da njihova djeca razvijaju motoričke vještine.

Foto: Promo

JASNA VIZIJA ZA BUDUĆNOST

Vole li muškarci nositi znakovlje na svojim odjevnim predmetima?

– Muškarci su silno zainteresirani, prepoznaju i vole glagoljicu i pletere, uglavnom sve povezano s poviješću. Možda je to naš najveći uspjeh, što hrvatski muškarac nosi košulje s izvezenom glagoljicom i pleterom. Dokaz bi bio da je u 2019. muška košulja, od cijelog ženskog asortimana, bila najbolji odjevni komad.

Marija, u kojem smjeru ćete razvijati majčinu ideju, kakva je vaša vizija nastavka priče?

– Etno butik Mara polako ali sigurno postaje jedan od najznačajnijih proizvođača odjeće i suvenira s izvornim hrvatskim motivima. Moja vizija je razviti ponudu kvalitetnih, inovativnih i prepoznatljivih proizvoda i ponuditi ih ne samo u Hrvatskoj i hrvatskom iseljeništvu, već i na internacionalnom tržištu koje sve više prepoznaje autohtonost, originalnost i posebnu vrijednost takve vrste proizvoda. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju autentičnost takvih proizvoda dobit će još veći značaj.

Uz obrazovanu ekipu, stalnu inovativnost i iskustvo, odlučna sam i uporna u ispunjenju svoje misije, a to je, prije svega, promicanje hrvatske baštine i tradicijskih obrta.

Očuvanje ljepote čudesnih motiva iz naše prošlosti implementacijom u modernu odjeću i stvaranje suvenira koji će najbolje pokazati bogatstvo naše tradicije, osnovna je zadaća koju sam stavila pred sebe i svoje suradnike.

Foto: Promo