Novi trend

Uzgoj biljaka na popločanom prilazu kući, zašto ne? I među ciglama može rasti – povrće

Jelena Sedlak

Kineskinja koja je zaslužna za novi trend uzgoja biljaka u pukotinama među popločanim stazicama ili u dvorištima, kaže kako joj je cilj ispuniti svaku pukotinu u kojoj bi biljke mogle uspijevati. Najradije, ipak, uzgaja kineski kupus. Počinje ga saditi krajem kolovoza tako što u pukotine sipa po nekoliko sjemenki i dobro ih zalije vodom



Da su Kinezi inventivni i marljivi znamo već odavno, ali da su počeli uzgajati hranu i među pukotinama u ciglama popločanom dvorištu, to još nigdje nismo vidjeli. Ipak, čini se da mladu Kineskinju koja je započela trend uzgoja povrća na popločanom prilazu kući u gradu Harbinu u provinciji Heilongjiang, premala okućnica nije omela u nastojanju da na njoj ipak uzgoji i salatu, i kukuruz, i lubenice, i paprike, i balancane…


E, takvoj posvećenosti vrtlarenju ipak trebamo odati počast i malo opisati cijeli postupak, pa se možda i kod nas netko dosjeti da u premalenom dvorištu ipak ima mjesta za koji pomidor ili peršin. Svaka čast travnjaku, ali trava se ne može jesti. Dakle, što je ono što možemo uzgajati u pukotini između dvije cigle ili čak i na ciglom obloženom visokom zidu.


Najprije, tu ne moramo uzgajati samo povrće, može to biti i kakvo lijepo cvijeće, umjesto da dopustimo da među ciglicama raste korov. Ovakav cvjetnjak vrlo je lako održavati, a jednako je zahvalno posijati i sjeme začinskih ili ljekovitih trava koje će i mirisom dopuniti doživljaj lijepog vrta na mjestu gdje za njega zapravo i nema mjesta.





Ako pripadate onima koji zahtijevaju da im je vrt jako uredan i posložen, za vas ovo možda baš i nije dobar prijedlog, ali onima koji vole neformalni, opuštajući, bojama i mirisima ispunjen prostor, ovo je idealna varijanta vrta u ograničenom prostoru. Ali, kako započeti s vrtlarenjem na ciglama popločenom dvorištu?


Evo što predlaže Kineskinja s početka priče:


1. Započnite s čišćenjem pukotina od eventualnog korova koji tamo već postoji. Uklonite ga ručno ili upotrijebite herbicid ako je to neophodno. Možete pod čak i izribati četkom, kao što ona čini.


2. Zatim jednostavno izmiješajte sjeme biljaka koje ste odabrali posaditi s malo komposta ili u pukotine ugurajte male sadnice koje bi tamo mogle nastaviti živjeti, također dodajući malčice komposta, te sve dobro zalijte. To je sve, biljčice će se dalje znati brinuti i same o sebi.



Evo biljaka koje možete posaditi ili posijati na taj način: razne vrste zvjezdana, timijan ili majčina dušica, majoran, irska mahovina, menta, lavanda, karanfil, sedumi, kamilica, lobelija, Alchemilla, jastučac, Helianthemum, razne vrste kaktusa…


Alpinumi su zapravo najljepši kada rastu u malim pukotinama u kamenu i veoma lijepo djeluju u vrtu. Oni izgledaju kao da bi baš tako i inače trebali rasti, a na našim slikama ćete vidjeti nekoliko jastučastih vrsta.


Kineskinja koja je zaslužna za novi trend uzgoja biljaka u pukotinama među popločanim stazicama ili u dvorištima kaže kako joj je cilj ispuniti svaku pukotinu u kojoj bi biljke mogle uspijevati. Najradije, ipak, uzgaja kineski kupus.


Počinje ga saditi krajem kolovoza tako što u pukotine sipa po par sjemenki i dobro ih zalije vodom. Već za nekoliko dana sjemenke niknu i tada treba izabrati najbolje razvijene biljke, a ostale ukloniti, tako da u svakoj pukotini ostane samo po jedna biljčica. Već za nekoliko dana biljke će znatno porasti.



Već će se tada vidjeti koliko će pojedine biljke narasti velike, jer što je biljčica u početku viša, to će veća kasnije biti. Ne zaboravite ih redovito zalijevati i povremeno prihraniti gnojivom kako bi brže rasle. S vremenom će toliko ispuniti cijelu pukotinu da će blokirati čak i put za vodu, ali ne treba ih prestati zalijevati.


S kraja jeseni, kupus će dovoljno narasti i sazreti da ga možete ubrati, a imat ćete ga za potrošnju i povremeno branje tijekom cijele zime. Slično se uzgaja i salata, pa i patlidžan, a da pritom uopće ne morate biljke plijeviti od korova. Kod uzgoja patlidžana pukotine među ciglama ipak trebaju biti malo veće jer plod inače neće moći dovoljno narasti.


I ovdje najprije posijte sjeme i dobro ga zalijte. No, sjeme patlidžana sporo niče i sporo raste, te će ga trebati redovito zalijevati i prihranjivati. I ovdje je visina biljčice važna jer će plod također biti tim veći što je biljka viša.



Biljci će biti potrebno dosta NPK gnojiva za rast i plodonošenje. Kada plodovi narastu, slobodno ih berite po potrebi. Patlidžani uzgojeni na ovaj način su vrlo teški, što ih čini omiljenima kod kupaca.


Osim patlidžana, na ovaj način možemo uzgojiti i paprike, mahune, grah, grašak, kukuruz, lubenice, a vjerojatno i rajčicu, što je Kineskinja s početka priče pokazala na Outdoor kingdomu. Kinezi nisu pokušali s rajčicom, ali kod nas bi možda uspjela…


U Primorju i na otocima hrpe kamenja su oduvijek korištene ili kao materijal za suhozid, ili za ukras u vrtu, pa smo prema tome mi idealna destinacija za gradnju vrtova u kamenu ili okruženih kamenom i drugim čvrstim materijalom.


Utori među kamenjem na stazicama često su zanemareni i među njima raste samo korov, a zapravo su dobar potencijal jer biljke koje tu mogu rasti omjekšavaju čvrste linije i dodaju živost čvrstim strukturama.



Relativno je jednostavno tu dodati biljke pokrivačice tla, niskog rasta i nezahtjevne u pogledu životnog prostora, čak i ako su nježnog kova. Pokrivačice tla čak ga čuvaju od korova. Ipak, poželjno je da biljke koje rastu na terenu s tako malo plodnog tla i na skučenom prostoru, budu čvršće građe.


Obična trava vrlo lako raste u pukotinama popločenja, a lijepo izgleda i jednostavno se održava. Ipak, trebat će joj zalijevanja, gnojenja i orezivanja, a rast će uspješno i na suncu i u polusjeni. Ipak, biljke koje pužu po tlu i prekrivaju ga poput debelog saga ili one koje stvaraju bogate cvjetne jastučiće, najljepše su.



Jastučac ili Aubrietia pritom je i vrlo nezahtjevna, voli sunce i toplinu i ne zahtijeva puno vlage. Cvjetovi mogu biti svijetloljubičasti, ružičasti, crveni ili plavi poput lavande. Ova pokrivačica tla cvjeta tako obilato da joj se od cvjetova listići niti ne vide. Jastučac se najčešće razmnožava diobom biljke ili reznicama na ljeto. Ako se razmnožava sjemenom, često se dobiju biljke koje su sličnije divljoj, a ne matičnoj biljci od koje je sjeme.


U pukotinama suhozidova odlično uspijeva još jedna biljka dekorativnih cvjetova, jastučasti zvončić. Ova biljka plavoljubičastih cvjetova razmnožava se u proljeće dijeljenjem ili reznicama poslije cvatnje, no zahtijeva malo više vlage.



Među kamenjem odlično uspijeva i jastučasti karanfil, trajnica koja cvate malim crvenim cvjetovima. Razmnožava se u proljeće, diobom biljke ili sjemenom, voli sunčani položaj i vapnenastu zemlju, no treba je redovito zalijevati.


Kamenita trava također je jedna od biljaka namijenjena za sadnju u sićušnim utorima među kamenjem ili ciglama. Cvate bogato, žutim cvjetićima, no treba je redovito zalijevati.
Jastučasti plamenac dobro uspijeva i na suncu i u polusjeni.



 


Ovaj zimzeleni grmić cvate ružičastim, purpurnim ili bijelim cvjetićima od travnja do lipnja, a razmnožava se sjemenom u jesen ili diobom matične biljke u rano proljeće. Ovu biljku treba redovno zalijevati.


Sjemenom se potkraj ljeta mogu razmnožiti još dvije atraktivne biljke koje vole kamen, sapunika i jastučasta pušina. Obje imaju ružičaste cvjetove.