Kalendar radova

U prosincu biljke ulaze u san, ali ne i vrtlari. Donosimo popis poslova koji se sada obavljaju

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Može se i sada sijati, naprimjer, bob, grašak i slanutak, a ako imate plastenik i rani kelj, rani kupus i salata

Vrtlarenje nas povezuje s prirodom i ulijeva nam osjećaj odgovornosti, što je odlično za naše mentalno zdravlje. Mnoge biljke će ovog mjeseca ući u zimski san, pa je sada najviše posla vezano uz zaštitu vrta od hladnoće i pripremu za sljedeću sezonu. Iskoristite to vrijeme za obilazak vrtnih centara i rasadnika i organiziranje posla prije proljetnih radova.


U prosincu najčešće nema mnogo posla u okućnici, osim ako niste uobičajili prekopavati vrt i gnojiti ga u ovo vrijeme. Ipak, može se i sada sijati, na primjer: bob, grašak i slanutak, a ako imate plastenik, i rani kelj, rani kupus i salata. U plasteniku se već mogu pikirati rajčice.


Travnjak


Pokupite otpalo lišće i ako tijekom sezone na njemu niste uočili nikakve bolesti, slobodno ga kompostirajte. Pogotovo pokupite sve s travnjaka, kako ne bi počeo trunuti. Ispod otpalog lišća i plodova mogu se skupljati puževi i golaći, pa ih na vrijeme obeshrabrite.


Bolesno lišće i mumificirane plodove s voćaka spalite ili na neki drugi način uklonite s okućnice. Nastavite kositi travnjak, ali ne više tako nisko kao što ste to činili ljetos. Vrtnim vilama načinite rupice po travnjaku, kako biste mu poboljšali drenažu.


Voćnjak


Voćna stabla dobro je obijeliti kako im kora ne bi pucala uslijed velike razlike noćne i dnevne temperature. Time ćemo ih i obraniti od utjecaja sunčeve svjetlosti kako ne bi za tople zime biljke krenule u vegetaciju. Prethodno s njih četkom uklonite mahovinu.


Postoje gotovi preparati za bijeljenje stabala, kojima se voćke mogu zaštititi od prezimljavanja štetnika pod korom. Debla premažemo do visine prvih višegodišnjih grana. Dobro je omotati debla ljepivim trakama kako zimski beskrilni moljci ne bi mogli na njih položiti svoja jaja.


Voćke u prosincu možete okopati i pognojiti najbolje organskim gnojivom s produženim djelovanjem ili jednostavno pospite po tlu još nerazgrađeni kompost, koji će tijekom zime biti usitnjen djelovanjem mraza i organizama koji žive u tlu.


Stabla voćaka koja su stara ili ne rađaju kako biste vi to željeli, sada možete izvaditi iz tla i posaditi nova. Ako je prethodno na tom mjestu stajala neka koštuničava voćka, primjerice trešnja, koja je u međuvremenu oboljela, sada na njeno mjesto posadite jezgričavo voće ili neko drugo, samo ne također koštuničavo, jer bi i ono moglo oboljeti od uzročnika koji su se zadržali u tlu. Nemojte saditi nove voćke ako je zemlja smrzla i temperature su ispod granice smrzavanja. U tom slučaju bolje je pričekati rano proljeće, no sada već iskopajte sadne jame i dobro ih pognojite.


Povrtnjak


U primorskim povrtnjacima u prosincu se obično sije bob. U hladnijim jadranskim krajevima, u kojima je moguć jači mraz, zagrnite korjenasto povrće i nagnite zeleno lisnato, kao što je kelj, prema južnoj strani, a plastenike s povrćem prozračite. Osjetljivije povrće, koje je ostalo u vrtu, prekrijte agrofolijom kako ne bi smrzlo.


Još se mogu brati zelene lisnate povrtnice, cvjetača, kelj pupčar, običan kelj, brokula, šenon, matovilac, a u toplijim vrtovima čak i mahune ako ste ih posadili u kasno ljeto ili početkom jeseni.


Pospremanje


Vrijeme je da očistite i spremite vrtni alat koji neće biti korišten do proljetnih radova. Vodovodne instalacije i crijeva također zaštitite i sklonite, po potrebi i zatvorite vodu.


Ne zaboravite na vrijedne vrtne pomagače, korisne insekte i ptice. Napravite im skloništa i kućice i ptičicama ponudite hranu i vodu. Ne dirajte kompostnu hrpu jer bi u njoj sklonište mogli potražiti ježevi i druge korisne životinje.


Cvjetnjak


Premda je posla sada malo, prosinac je idealan mjesec za sadnju stabala i grmlja. Tako možete posaditi nove ruže, voćke, ukrasne i plodonosne grmove, čak i veće i starije, kojem želimo promijeniti poziciju. Idealno je vrijeme i za rasađivanje ukrasnih trava i raznih trajnica.


S drveća, grmlja i penjačica sada možemo uzeti reznice i posaditi ih u zemlju kako bismo dobili nove sadnice. Možemo razdijeliti i rabarbaru i tako dobiti nove, identične sadnice.


Čim potamne nadzemni dijelovi dalija, što je obično u vrijeme kad prvi put smrznu, pa i prije, treba im izvaditi gomolje i skloniti na zaštićeno mjesto tako da odrežemo sve stapke na oko 15 cm visine. Isto učinite i s gladiolama.


Grupirajte biljke koje će preko zime ostati vani u kontejnerima na nekom zaštićenijem mjestu, jer će tako lakše prezimiti i korijen će im biti manje izložen zimi.


Pregledajte biljke koje su vezane uz kakve potpornje, da nisu previše stegnute ili olabavljene.


Na vrijeme uberite sve što vam je potrebno za božićne dekoracije.


U prosincu možete posijati mirisnu grahoricu, geranije, tunbergiju, odnosno crnooku Suzanu, ciklame i zijevalice.


Maslinik


Nakon završene berbe maslina, potrebno je zaštititi nasade od bolesti paunovo oko, kako bi se što više smanjio infektivni i prezimljujući potencijal bolesti te ujedno dezinficirale i zaštitile rane i oštećenja na stablima uzrokovane berbom. Ova opasna gljivična bolest masline, koja je prisutna u svim područjima njenog uzgoja, poznata je i po nazivu siva pjegavost lišća masline.


U svrhu zaštite, od kemijskih pripravaka mogu se koristiti fungicidi na bazi bakra (Cuprablau Z, Champion WP, Kocide DF, Nordox i dr.). Osim njih, mogu se koristiti i neki organski pripravci. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje jer dobro djeluju i na neke druge bolesti masline, kao što je »bakterijski rak« i »patula«.


Starija stabla masline ponekad traže više pažnje jer znaju biti osjetljivija. Premda masline izdrže i temperature od – 10 C, hladni vjetrovi mogu im prodrijeti kroz koru i popucati je, pa na to treba misliti prilikom sadnje masline. Malčiranje također pomaže.