Redovita tjelesna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, hormona koji smanjuju stres i povećavaju osjećaj zadovoljstva.

No, jednako je važno da vježbanje ne doživljavamo kao obavezu, nego kao alat za dobro mentalno stanje, bilo da se radi o laganoj šetnji, istezanju ili strukturiranom treningu.

Foto: Pexels

Kako vježbanje djeluje na mozak?

Tijekom vježbanja ubrzava se rad srca, disanje postaje dublje, a tijelo počinje proizvoditi niz kemijskih reakcija koje pozitivno djeluju na mozak:

• Oslobađaju se endorfini – prirodni „hormoni sreće“ koji smanjuju stres i fizičku bol.

  
  

• Smanjuje se razina kortizola, hormona povezanog s napetošću i tjeskobom.

  
  

• Povećava se serotonin i dopamin, koji poboljšavaju raspoloženje i motivaciju.

  
  

• Potiče se bolji san i ravnoteža hormona koji utječu na apetit i energiju.

  
  

Zbog svega toga redovito kretanje djeluje na fizičku kondiciju, ali i na psihičku otpornost i emocionalnu stabilnost.

Glavne koristi za mentalno zdravlje

Manje tjeskobe i depresije

Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju imaju manji rizik od depresije i lakše se nose s anksioznošću. Čak i 20 minuta kretanja dnevno može napraviti značajnu razliku.

Bolji san i veća otpornost na stres

Kvalitetan san jedan je od temelja dobrog mentalnog zdravlja. Vježbanje poboljšava dubinu sna i olakšava oporavak od dnevnog stresa.

Veće samopouzdanje i bolja koncentracija

Tjelesna aktivnost potiče protok krvi u mozgu, što pozitivno utječe na fokus, pamćenje i osjećaj postignuća.

Foto: Pexels

Koje vrste vježbi najviše pomažu?

Nema univerzalnog recepta – najbolje je izabrati ono što možete i želite redovito raditi.

• Aerobne aktivnosti (šetnja, trčanje, vožnja bicikla, plivanje) – dokazano smanjuju depresiju i napetost.

  
  

• Trening snage – povećava razinu energije i jača osjećaj kontrole nad tijelom.

  
  

• Joga i pilates – pomažu pri smirivanju živčanog sustava i usklađivanju disanja s pokretom.

  
  

• Timski sportovi ili grupni treninzi – donose dodatni osjećaj zajedništva i podrške.

  
  

Kako uvesti vježbanje u rutinu?

Za dugoročne učinke važna je dosljednost, ne intenzitet. Ne morate vježbati satima; dovoljno je 30 minuta lagane aktivnosti većinu dana u tjednu.

Savjeti koji pomažu:

• Počnite polako i povećavajte tempo postupno.

  
  

• Dijelite vježbanje u kraće intervale. I deset minuta se računa.

  
  

• Odaberite aktivnost koja vam je ugodna i realna za vaš raspored.

  
  

• Povežite kretanje s nečim što volite, primjerice glazbom, druženjem, ili boravkom u prirodi.

  
  

A što kada je teško pronaći motivaciju?

Umor, manjak vremena ili tjeskoba često su prepreke. U tim trenucima vrijedi podsjetiti se da svako kretanje, pa i najmanje, ima učinak.

Isprobajte:

• Dogovorite zajedničko vježbanje s prijateljem.

  
  

• Umjesto vožnje autom ili busom, prošećite dio puta.

  
  

• Vježbajte u doba dana kada imate najviše energije.

  
  

• Budite blagi prema sebi: poanta nije u savršenstvu, nego u pokretu.

  
  

Foto: Pexels