Vječno pitanje

Što se događa s našim mozgom prije nego što umremo i koja je naša zadnja misao?

Šarlota Brnčić

Unsplash

Unsplash

Otkrića su senzacionalna i otvaraju nova zanimljiva pitanja na tu temu kao što su kada tijelo smatrati mrtvim ako mozak još uvijek funkcionira

Što se događa u našem mozgu kad se spremamo izdahnuti posljednji dah i koja sjećanja ponovno izranjaju u umu u posljednjim minutama našeg života?


Pitanja su to koja su oduvijek fascinirala znanstvenike i na koja je međunarodni tim neuroznanstvenika sa Sveučilišta u Louisvilleu, a koji je koordinirao Dr. Ajmal Zemmar, prvi put uspio dati znanstveni odgovor.


Pokazalo je to istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in Aging Neuroscience u kojem je tim liječio 87-godišnjeg pacijenta koji boluje od epilepsije.


Čovjeku je napravljena elektroencefalografija koja je neočekivano omogućila znanstvenicima da po prvi put ikada zabilježe cerebralnu aktivnost umirućeg mozga malo prije pacijentove smrti od srčanog udara.


Neuroznanstvenici su promatrali što se dogodilo s čovjekovim mozgom u 30 sekundi prije i nakon što mu je srce prestalo kucati, primjećujući značajne promjene u neuralnim oscilacijama – ili moždanim valovima – tipa gama koji su uključeni u sanjanje, koncentraciju, u obradu informacija i u drugim kognitivnim funkcijama, kao da se u pacijentovom mozgu odvijaju mnogi flashbackovi koji prizivaju prošla sjećanja.


“Kroz moždane oscilacije koje su generirane i uključene u vraćanje sjećanja, mozak je mogao reproducirati posljednje sjećanje na važne događaje koji su se dogodili u tijeku života neposredno prije smrti, slično onima koji se događaju u iskustvima bliskim smrti”, rekao je dr. Zemmar koji pretpostavlja da se događa tok sjećanja, kao sažetak života, koji bi pacijent izgleda proživljavao prije smrti, možda kao osjećaj mira i spokoja koji prethodi tami.


Otkrića su senzacionalna i otvaraju nova zanimljiva pitanja na tu temu kao što su kada tijelo smatrati mrtvim ako mozak još uvijek funkcionira, nastavlja li se aktivnost mozga tijekom doniranja organa i slično.


Istraživanje, koje pokazuje da se čak i nakon prestanka cerebralnog protoka krvi, gama aktivnost lijeve hemisfere nastavlja, u potpunosti postaje nova polazna točka za neuroznanstvena istraživanja.