Ovih smo dana posjetili Gorski kotar, zelena pluća naše Primorsko-goranske županije koja osim što pružaju impresivnu sliku prirode, pružaju i idealan bijeg od ljetnih gradskih vrućina.

Povod posjetu bio je obilazak novouređene stambene jedinice u Fužinama u kojoj borave djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, ispostava Delnice.

Ovaj tim broji nekoliko članova koji nisu s područja Gorskog kotara pa im je ovim putem osiguran nužni smještaj za vrijeme obavljanja pripravnosti što je potez Županije u suradnji s Ljekarnom Jadran koja je ustupila vlastitu stambenu jedinicu na korištenje, kojeg lokalno stanovništvo i djelatnici, itekako pozdravljaju.

U svrhu adaptacije i opremanje prostora za stanovanje u kojem su smještena dva liječnika i jedan medicinski tehničar, izdvojeno je gotovo 57 tisuća eura.

U obilasku smo bili sa županom Zlatkom Komadinom koji je iskazao zadovoljstvo viđenim te kazao da je ovo još jedan korak prema unapređenju zdravstvene djelatnosti u Gorskom kotaru.

“Danas smo u Gorskom kotaru okupili naše zdravstvene snage županije da vidimo stanje primarne zdravstvene zaštite; hitne medicinske pomoći i obiteljske medicine.

Imamo deset timova hitne u pripravnosti, pet sa liječnicima i još dvoje u pripravnosti te 15 obiteljske medicine. Vrijeme je pokazalo da je potrebno imati smještajne kapacitete za djelatnike, poglavito za djelatnike hitne koji su u pripravnosti”, kazao je župan Komadina o novoj smještajnoj jedinici.

Na pitanje o liječnicima u Gorskom kotaru koji su, generalno gledajući, pred mirovinom, kazao je da Županija čini sve što je moguće kako bi doprinijela dovođenju mladih liječnika na ove prostore.

Stvaranje novih stambenih uvjeta i povećanje kvalitete primanja

“Liječnicima produžujemo mogućnost rada do 68. godine i nastojimo osigurati dolazak mladih liječnika, poput jednoga koji je stigao u Delnice, u hitnu.

Stvarat ćemo nove stambene uvjete za liječnike i nastojati ćemo povećati kvalitetu primanja tako da budu stimulirani ostati u našem Domu zdravlja, pogotovo u rodnim krajevima”, zaključio je župan Komadina te dodao da je pozvao na sastanak kolege gradonačelnike u svrhu planiranja daljnje strategije po pitanju Hitne pomoći i Doma Zdravlja.

Novu stambenu jedinicu su uz župana Komadinu, njegove suradnike, zamjenika Petra Mamule i Vojka Brauta, posjetile i pročelnica za zdravstvo dr. Vesna Čavar, ravnateljica Doma zdravlja PGŽ dr. Emina Grgurević Dujmić i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ dr. Senka Kajčić.

Dr. Kajčić kazala je da smještajne jedinice poput ove za općeniti razvoj zdravstva znače jako puno.

“Izuzetno nam je bitno da se djelatnicima koji nisu s ovog područja, a rade u ispostavi Delnice, pronađe adekvatan smještaj gdje mogu biti u pripravnosti.

U stanju pripravnosti ne mogu biti u Rijeci ako se radi u Delnicama i stoga je bilo bitno pronaći smještaj i pružiti im nešto više”, komentirala je te dodala da prema propisanoj mreži, na ovom području djeluje pet vozača, pet medicinskih sestara i tehničara te pet liječnika.

Dobra zdravstvena pokrivenost Gorskog kotara

Naglasila je da Zavod za hitnu brine o pokrivenosti područja pružanjem pomoći 24 sata dnevno te sedam dana tjedno i kazala da što se intervencija tiče, od ukupnog broja onih u cjelokupnoj županiji, pet posto otpada na ispostavu Delnice, dodavši da dio pacijenata dolazi u ambulantu i na liječnički pregled.

Na kolegicu Kajčić nadovezala se ravnateljica Doma zdravlja, dr. Emina Grgurević, kazavši da je Gorski kotar dobro pokriven,

“Imamo naših deset timova obiteljske medicine kojima pripadaju liječnik i medicinska sestra koji rade u sklopu Doma zdravlja, sedam patronažnih sestra te dio specijalistike u Delnicama. Surađujemo sa svim ostalim institucijama u županiji, a primjer za to je i ova suradnja sa hitnom medicinskom pomoći”, kazala je dr. Grgurević.

Nadovezala se na ključno pitanje odlaska liječnika u mirovinu te kazala da je izazovno pronaći mladi kadar, ali i dodala da to nisu problemi koji su se pojavili jučer već situacija koja traje godinama, iako se Dom zdravlja na sve načine trudi riješiti situaciju.

Stereotipi, predrasude i žene na vodećoj funkciji

Osim obilaska nove stambene jedinice, kod naših sugovornika primjećujemo da, osim što su izrazito profesionalne i stručne na svojim pozicijama, čelni ljudi zdravstva Primorsko goranske županije su redom – žene!

Nametnulo se tako prirodno pitanje položaja žena na vodećim funkcijama na koje su naše sugovornice imale komentare praćene vlastitim iskustvom.

“Ja uopće ne mogu govoriti o stereotipima i predrasudama ili o odnosima muškaraca i žena u negativnom kontekstu. Moja pojava je takva, kažu mi da sam neobična i slojevita, u svaki kontakt ulazim otvorena srca i otvorena za razgovor, pa ako treba i malo žustrije, i to dobro dođe”, komentira uz osmijeh dr. Vesna Čavar, pročelnica za zdravstvo.

Pitamo  znači li to da onda kao žena jednostavno mora imati određeni nastup?

“Neke žene moraju, ali ja takav sam karakter da jednostavno dolazim! I to je moj nastup. Nemam zadrški prema autoritetima i mislim da je svatko na kraju dana samo čovjek pa se tako i postavljam – kao žena, ali i kao ravnopravan čovjek i profesionalac.

Jednako se odnosim i prema najmanjem djetetu i prema najstarijoj osobi i u stanju sam svakoga zagrliti i pitati zašto nije nasmiješen”, dodaje te naglašava da u njezinoj karijeri nije došlo do razvoja neke neugodne situacije.

“To ne znači da možda nikada neću doživjeti neugodnu situaciju, ali ja ću se jednostavno znati nositi s tim”, zaključuje.

Pročelnica za zdravstvo, dr. Vesna Čavar

“Vidjeti ženu kirurga je bilo vrlo neobično”

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ dr. Senka Kajčić, priznala nam je da je predrasuda oduvijek bilo.

“Tijekom studiranja nas studentice su suptilno usmjeravali prema pojedinim ‘ženskim’ specijalizacijama. Iako se početkom 2000-tih veći broj žena upisivao na medicinski fakultet i bilo je jasno da će u jednom trenutku žene polako ući u svijet tzv. ‘muških’ specijalizacija.

Sve kirurške grane u medicini su nekako bile predodređene za muške. I koliko god sam bila zainteresirana, vidjeti ženu kirurga je bilo vrlo neobično i bile su vrlo rijetke, a da bi uspjele u tome morale su se puno više truditi i dokazivati u muškom svijetu. Krećući od izjava to je teško, naporno, fizički ste slabije, bolje vam je izabrati nešto lakše…

Za vrijeme samog studiranja, neću reći da su me demotivirali, samo sam se u tom trenutku „posložila“ prioritete i odlučila da neću glavom kroz zid i kako nema smisla boriti se s vjetrenjačama. Ulažući svu sebe u taj posao i poznavajući sebe ne bi bila zadovoljna zbog trošenja snage na dokazivanja u muškom svijetu, a kao posljedica toga vjerojatno bi bila frustrirana.

Alternativu sam pronašla u hitnoj medicini, koja nije atraktivna specijalizacija, a koja ima puno dodirnih točaka s kirurškim strukama. Rad u terenskim uvjetima u izvanbolničkoj hitnoj također zahtjevan i izazovan i dovoljno je reći da je hitna dostupna 24/7 365 dana godišnje, a udio liječnica u našem Zavodu je skoro 75 %, drage moje svaka Vam čast.

Smatram da za posao koji se obavlja, bez obzira na njegovu težinu, a obavlja ga se s puno znanja, želje, volje nema potrebe činiti razliku vezanu uz spol. Respect za sve kolegice koje su izabrale teži put, a svaka od njih je izvrsna u svojoj struci”, kazala je.

Žene su svjesne da su pod povećalom

Pitamo je stoga, smatra li da joj je kao ženi teže doći do rukovodećih pozicija?

“Bez obzira na sve veći broj žena na rukovodećim mjestima, smatram da je ženama i dalje puno teže doći do rukovodećih pozicija iako se u zadnje vrijeme stvari pomalo pomiču s tzv. mrtve točke i da žene sve češće dobivaju priliku.

Konkretno govoreći, u mom slučaju ne mogu reći da je to što sam žensko bio problem, neću reći da mi je palo s neba jer je uložen ogroman trud u sve što sam postigla do sad.

Povlačeći paralelu s medicinom nadam se da je to zbog ženskog uspjeha, a ne zbog sve manje zainteresiranosti muškaraca. Iskreno, nikad nisam previše razmišljala o nekoj rukovodećoj poziciji, cilj mi je bio biti što boljom u svojoj struci.

Priliku koja mi se pružila sam prihvatila kao izazov za pomicanje svojih granica, iako sam znala da neće biti lako, ali ne zbog muško-ženskih odnosa”, odgovara.

Mislite li da kao žena na rukovodećoj poziciji i funkciji koju sada obnašate, možete pružiti posebniji uvid u stanje i rješavanje problema? Naime brojne studije dokazuju da žene unatoč tome što su u manjini na raznim rukovodećim i upravljačkim pozicijama, donose oštrije, bolje i dugotrajno učinkovitije odluke.

“Mislim da žene na drugačiji način od muškaraca pristupaju problemima i izazovima. Čini mi se da uvijek sagledavaju širu sliku stvari i vode više računa o detaljima, te ne donose ishitrene odluke. Žene na rukovodećim pozicijama su odlučne ali razmišljaju o svim posljedicama svojih odluka kako kratkoročnim tako i dugoročnim.

Svjesne su da su pod povećalom i ukoliko se neka od odluka ne pokaže najboljom da će biti češće prozvane nego muške kolege.

S obzirom da znaju kako je put dolaska do rukovodeće pozicije često trnovit vjerojatno se više i trude opravdati ukazano im povjerenje. Možda su upravo te odlike ženskog razmišljanja rezultat svih tih učinkovitijih odluka”, zaključuje dr. Senka Kajčić.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ dr. Senka Kajčić

Žena, za razliku od muškarca, ima naslijeđene socijalne uloge

Emina Grgurević, ravnateljica Doma zdravlja, u Domu zdravlja je od 2011. godine. U rujnu 2015. postala je voditeljica Odjela specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, a bila je i članica Upravnog vijeća do 3. srpnja kad je stupila na novu funkciju.

“Svoju kandidaturu sam temeljila na dugogodišnjem poznavanju rada u struci. Časnu poziciju ravnateljice razumijem primarno kao stručnu i upravljačku. Upravljačke kompetencije su nužne i zahtjevne te podrazumijevaju stalno unapređivanje i nadogradnju kako bi se postigli ciljevi i rezultati.

Po mom dubokom uvjerenju ključna vrlina ravnateljice je razumijevanje institucije javnog zdravstva i ljudi, djelatnika i pacijenata. Institucijska odgovornost, vrhunska stručnost, autentična briga za pacijenta osobne su vrline kojima težim”, kaže.

Gledajući svoju karijeru, komentira da se u poslovnom životu nije suočila s ozbiljnim problemom vezanim s predrasudama žena u struci, iako misli da ih ima.

“Mislim da još uvijek postoje izazovi s kojima se žene suočavaju na putu do rukovodećih pozicija. Potrebno je i dalje raditi na promicanju rodne ravnopravnosti i uklanjanju prepreka kako bi žene imale jednake mogućnosti za napredovanje u karijeri.

Mislim da ženi treba podrška, prepoznavanje da netko cijeni naš rad, da je nekome stalo da budemo zadovoljne. Žena, za razliku od muškarca, ima naslijeđene socijalne uloge; brigu o djeci, kućanstvu, roditeljima…

Kada muškarac uspije nitko ne pomišlja da je zbog toga zanemario obitelj, za razliku kad žena uspije uglavnom joj se spočitava da obitelj negdje pati. Mnoge žene zbog toga na kraju i odustaju jer ih sve to čini nesigurnim i stalno se propituju”, objašnjava.

Ravnateljica Doma zdravlja PGŽ, dr. Emina Grgurević Dujmić

Žene na rukovodećim pozicijama mogu poslužiti kao inspiracija i uzor

Na pitanje o tome smatra li da kao žena na rukovodećoj poziciji i funkciji koju sada obnaša, može  pružiti posebniji uvid u stanje i rješavanje problema, odgovorila je potvrdno.

“Apsolutno se slažem da žene na rukovodećim funkcijama mogu doprinijeti rješavanju problema na jedinstven način. Kroz svoje različite perspektive, žene mogu pružiti nove ideje i rješenja koja drugi možda nisu uzeli u obzir.

To obogaćuje proces donošenja odluka i omogućuje bolje razumijevanje različitih segmenata populacije ili ciljnih skupina.

Mislim da žene imaju više empatije i socijalne inteligencije u odnosu na muškarce, što im omogućuje bolje razumijevanje i povezivanje s ljudima na radnom mjestu. To može biti posebno korisno na rukovodećim funkcijama, gdje su međuljudski odnosi ključni za uspjeh tima i organizacije.

Žene na rukovodećim pozicijama mogu poslužiti kao inspiracija i uzor drugim ženama u svom poslovnom okruženju. Vidljivost uspješnih žena na vodećim pozicijama može motivirati druge žene da ih slijede i ostvare svoje profesionalne ciljeve.

Studije su pokazale da žene na rukovodećim pozicijama imaju tendenciju donošenja oštrijih i dugoročno učinkovitijih odluka.

Pokazuju veću analitičnost i pažljivost pri donošenju odluka.

One su sklone temeljitoj analizi informacija, procjeni rizika i promišljanju dugoročnih posljedica. Također pokazuju veću sposobnost rješavanja sukoba na radnom mjestu, sklonije su traženju kompromisa i pronalaženju win-win rješenja koja zadovoljavaju različite interese.

Prisustvo žena na rukovodećim pozicijama donosi raznolikost u proces odlučivanja. Kombinacija različitih perspektiva, iskustava i načina razmišljanja može obogatiti raspravu i rezultirati inovativnijim odlukama.

__