Prilikom rezidbe vinograda, vinogradari bi trebali paziti da sve sumnjive ili zaražene lucnjeve na kojima su vidljivi simptomi crne pjegavosti (Phomopsis viticola) odstrane iz vinograda.

Bolest je vidljiva po srebrnkasto-bijeloj boji loze i crnim piknidima na kori. Boja kore nastaje od prodora zraka pod koru, upozorava Savjetodavna služba, dodajući da u zadnje vrijeme velik problem u vinogradima predstavlja ESCA. U vegetaciji se bolest prepoznaje po specifičnim šarama na listovima, poznatim kao tigrove šare. Dio lista uz žilu ostaje zelen, ostali dio dobiva žutu boju. Grozdovi se brzo osuše, a ponekad dolazi do potpunog sušenja trsa.

Uzročnici bolesti ulaze u biljku preko rana od rezidbe te se stoga preporuča napraviti što manje rezova – po mogućnosti samo s gornje strane trsa. Na tržištu je registriran u tu svrhu preparat Vintec na osnovi gljivice Trichoderma spp. – dozvoljen je za esku (Phaeomoniella chlamydospora), petrijevu bolest (Phaeoacremonium aleophilum), eutipozu (sušenje krakova trsa) te za sivu plijesan (Botrytis cinerea) u fazi 80 % otpalih cvjetova do 3 tjedna prije berbe.

S obzirom na to da je najveća koncentracija spora uzročnika propadanja drva u fazi mirovanja vegetacije, tretiranje je potrebno provesti u tom periodu nakon završene rezidbe.

Preparat je potrebno primijeniti na temperaturama od minimalno 10 °C i relativnoj vlazi zraka 70 % u dozi 0,2 kg/ha, uz utrošak vode 100 – 200 l/ha. Dozvoljene su dvije primjene. Druga primjena je dozvoljena samo u slučaju kada su nastupili nepovoljni vremenski uvjeti kao što je kiša ili period niskih temperatura. Ne preporuča se kombinacija sredstava na bazi bakra i sumpora.

U idućem razdoblju (nakon zimske rezidbe, u vrijeme bubrenja i početka otvaranja prvih pupova) valja planirati i početi provoditi prve usmjerene zaštite bakarnim pripravcima.

Vremenski će uvjeti u idućih tjedan dana moguće biti optimalni: najniže jutarnje temperature nešto više ili jednake 4-5°C, a dnevne će vrijednosti u idućih tjedan dana iznositi 14° do 16C°!

Što se tiče koštuničavog voća, protekle smo godine zabilježili pojavu nekih gljivičnih bolesti, poput truleži plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola) (naročito u nasadima gdje nisu suzbijani uzročnici »crvljivosti« plodova), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), te šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla).

Važno je prilikom zimske rezidbe ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale »mumificirane« plodove u krošnjama. Povišenu koncentraciju registriranih bakarnih pripravaka potrebno je primijeniti u vrijeme bubrenja, a prije samog otvaranja zimskih pupova koštuničavih voćaka. Moguće je za amatersku primjenu na manjim površinama ili pojedinačnim stablima koristiti kombinaciju bakra i mineralnog (parafinskog) ulja.

Aplikaciju je potrebno provesti za mirnog vremena, pri temperaturama zraka većim od 5°C i povišenoj relativnoj vlažnosti zraka, uz nešto veći utrošak škropiva.

U manjim nasadima uz okućnice ili vikendice ove zaštitne mjere je moguće obaviti na većini voćnih vrsta. Pojedinačne voćke uz okućnice preporučujemo »okupati« zaštitnim bakarnim sredstvima u kombinaciji s mineralnim/parafinskim uljem.

U plantažnim nasadima bresaka i nektarina važno je prije najavljenih oborina planirati i preventivno suzbijati uzročnika kovrčavosti lišća (Taphrina deformans), dok je kod šljive, trešnje i višnje primjenu bakarnih pripravaka moguće odgoditi do razdoblja neposredno prije otvaranja zimskih pupova.