Pitanje čitatelja

Odgovaramo na upit čitatelja: koliko je isplativo posaditi kaki?

Jelena Sedlak

A koliko je zahtjevan, procijenite sami...

Koliko je isplativo posaditi u vrtu kaki i koliko je to zahtjevna biljka, pita naš čitatelj iz Dramlja.


Vani se jedan plod kakija plaća i po nekoliko eura. Ova egzotična voćka, poznata još i kao japanska, odnosno zlatna jabuka, često se uzgaja i samo zbog dekorativnih svojstava. Stablo joj je krhko, a plodovi krupni i teški, pa pri branju valja paziti da se plod jako ne zavrti jer su grane biljke krhke pa se s jabukom lomi i gran(čic)a.


Beru se u studenom, najbolje voćarskim škarama i to kada se mjesec puni. Kada na stablu otpadne lišće, kaki ostaje na grani, a može se brati i dok je tvrđi, nakon čega se posloži u kašete i ostavi da dozrijeva i u prosincu. Ako nije dovoljno zreo, kaki je nejestiv, a kada sazri, bogat je kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, jodom, magnezijem, karotenom, taninom. No, nikada ga ne treba jesti na prazan želudac.


Kakiju odgovara zemlja crvenica koja je puna boksita, odnosno dvovalentne željezne rude koja odgovara ljudskoj krvi. Kaki se sadi u proljeće, a do prvog roda valja čekati oko četiri godine. Biljka traži dobro mjesto, odnosno južnu stranu, a voli i sunce. Po stablu biljka daje i do 200 kg uroda.



Kaki je odličan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, u liječenju slabokrvnosti, slabog rada jetre i žuči. I list biljke je ljekovit i koristi se za obloge.


Slično rajčici, kaki se hrani i lišćem koje padne s njega, a voli i lišće maruna jer oba imaju idealni pH od 6,9 do 7. Najviše voli sunčano mjesto, propusno i prozračno tlo.


Onima koji bi plantažno uzgajali kaki, potrebno im je sunčano mjesto, ocjedito i prozračno tlo. Drvo kakija ima gustu krošnju i ispod nje ne raste ništa. Orezuje se u proljeće do grana takozvanog drugog reda. Na mjestu reza stvara se puno mladih izdanaka pa zato drvo ne treba rezati kada je grana jako debela. Mjesto reza treba namazati voćarskim voskom. Ne smije se orezivati za vlažnog i kišnog vremena i pribor za rezanje treba stalno dezinficirati.


Sorte japanske jabuke koje se uzgajaju u sjevernijim područjima trebaju biti virdžinija tip, odnosno otporne na niske temperature. Za njihov rast i razvoj je neophodno da tijekom zime temperature nisu više od 10°C. Kaki ima dubok korijen, a može podnijeti različite klimatske i zemljišne uvjete. No, odgovara mu blago kiselo zemljište. Ne voli biti izložen hladnim, zimskim vjetrovima, a ne voli ni isušeno zemljište, kao ni močvarno tlo. Kaki je potrebno redovno zalijevati. Sušu može podnijeti kratko razdoblje.


Kaki se može uzgojiti i iz sjemenki, no njihova je klijavost slaba, između 25 i 35 posto. Od sjetve do nicanja potrebno je i do dva mjeseca. Posudu sa posijanim sjemenkama treba držati na toplom, osvijetljenom mjestu, ali ne na suncu. Zemlja treba biti umjereno vlažna. Nicanje sjemenki se može ubrzati prethodnim namakanjem u vodi.


Japanska jabuka je dvodomna vrsta, a to znači da postoje stabla sa ženskim, odnosno muškim cvjetovima. Cvjeta tijekom svibnja i lipnja. Neke sorte su samooplodne i to možemo vidjeti po plodovima koji nemaju sjemenke ili su one rudimentirane. Kod orijentalnih vrsta na istom drvetu se mogu razviti ženski i muški cvjetovi.