Prirodno zatezanje kože

Tajna mladenačkog izgleda Kate Middleton: Umjesto botoksa koristi čudotvornu biljku

P. N.

Kate Middleton / Reuters

Kate Middleton / Reuters

Lice Kate Middleton i Michelle Obame blista zahvaljujući tajni koja se čuva u amazonskoj šumi

 


Što imaju zajedničko peruanska autohtona plemena i princeza od Walesa Kate Middleton, pop zvijezda Madonna, bivša američka prva dama Michelle Obama i španjolska kraljica Letizia? Koriste biljku iz amazonske šume, latinskog naziva Acmella oleracea, u različite svrhe: domoroci je rabe kao analgetik kod zubobolje, a slavne osobe na Zapadu kao “prirodni botoks” za borbu protiv bora, kako javlja Il Corriere della Sera.


Prema riječima vizažistice bivše američke prve dame Michelle Obame, upravo je britanska princeza otkrila Michelle svoju tajnu ljepote, kozmetički preparat koji sadrži prirodnu biljnu tvar protiv starenja.



Čudesna Acmella oleracea


“Čini se da djelovanje Acmelle u borbi protiv bora ovisi o spilantolu, najvažnijoj i najmoćnijoj tvari koju sadrži biljka, koja je također patentirana: ona inhibira kontraktilnu aktivnost potkožnih mišića lica, čime se opuštaju crte lica”, objašnjava Fabio Firenzuoli, direktor Istraživačko-inovacijskog centra za fitoterapiju i integriranu medicinu (CERFIT) u Sveučilišnoj bolnici Careggi, u Firenci i pomoćni profesor opće i kliničke fitoterapije na Sveučilištu u toskanskom glavnom gradu. Očito se uvelike razlikuje od klasičnog botulina koji se koristi u tretmanima ljepote. “Zapravo se botulin ubrizgava, poput lijeka”, nastavlja stručnjak. “Acmella je biljka koja se koristi u kozmetici, sa svojim ograničenjima. Međutim, vrlo je zanimljiva. Valja još proučiti u kojem bi farmaceutskom obliku bila učinkovita na potkožnoj razini dulje vrijeme. Iako nisu tako učinkovite kao botulin, postoje i druge prirodne tvari koje relaksiraju potkožne mišiće, na primjer tvari prisutne u puževoj sluzi, elastinu, kolagenu i hijaluronskoj kiselini.



Acmella je divlja biljka koja raste  u tropskim i suptropskim regijama širom svijeta, osobito u sjevernom Brazilu. U Europi se uzgaja kao ukrasna biljka.


Acmella oleracea


Antropologinja: Zubobolja je nestala


Istraživačica sa Sveučilišta u Cambridgeu, antropologinja Françoise Barbira Freedman, je  Acmellu otkrila kada je otišla živjeti s plemenom Keshwa Lamas u Amazoni. Bilo je to 1975. godine kada je i sama iskusila svojstva biljke koja ublažavaju bol. Za Wall Street Journal je ispričala: “Pješačili smo kroz prašumu i imala sam strašan problem s umnjacima. Jedan muškarac u mojoj grupi to je primijetio i pripremio hrpu biljaka za žvakanje. Bol je začudo potpuno nestala.” Domoroci su naime znali kako je uloga sline temeljna za djelotvornost biljke i da anestetički učinak traje nešto više od sat vremena pa su ponovo žvakali lišća i cvijeća kada je to bilo potrebno. “Nije toliko bitan kemijski učinak same sline za ekstrakciju aktivnih sastojaka, već čin žvakanja povezan s enzimima sline”, objašnjava stručnjak Fabio Firenzuoli. “Anestetički učinak je prolazan kao i kod svih lokalnih anestetika, osim ako se biljka ne preradi na adekvatan farmaceutski način kako bi se produljilo djelovanje. Međutim, za razliku od klasičnih anestetika, Acmella također ima protuupalno djelovanje i u određenim patološkim situacijama ova dva djelovanja poboljšavaju trajni blagotvorni0 učinak”, kaže stručnjak.


Michelle Obama / Reuters


Znanstvena istraživanja


Znanstvenici su potvrdili ljekovita svojstva te biljke. Nedavno izvješće objavljeno u časopisu  Fitoterapia daje pregled trenutnih saznanja o Acmelli i njezinim svojstvima. “Sa znanstvenog stajališta”, kaže Firenzuoli, “to je važna ljekovita biljka, koja se tradicionalno koristi zbog svojih analgetskih i protuupalnih svojstava, učinkovita uglavnom protiv zubobolje i upale usne šupljine, ali i zbog priznatih antipiretičkih, antikonvulzivnih, antidijarealnih, diuretičkih, antiseptičkih, antifungalnih i insekticidnih svojstava. Ova svojstva koja Acmellu čine sve zanimljivijom istraživačima, rezultat su prisutnosti bioaktivnih spojeva, kao što su steroli, kumarini, flavonoidi, saponini, terpenoidi, polisaharidi i, osobito, alkilamidi. U zadnjoj skupini je spilantol koji djeluje protiv starenja. Biljka je već eksploatirana u farmaceutskim pripravcima i sve će se više koristiti u medicini jer znanstvena istraživanja dokazuju njenu učinkovitost”, pojašnjava Fabio Firenzuoli.


Biljka korisna i u kuhinji


Konačno, Acmella se koristi i u pripremi južnoameričkih juha i salata. “Stabljike, lišće i cvijeće tipični su sastojci tradicionalne amazonske kuhinje, koriste se također kao začin umjesto čilija”, zaključuje profesor Fabio Firenzuoli. No stručnjak poziva na oprez dok ne postoje podaci o prehrambenim svojstvima ove biljke.