Hodanje ima toliko zdravstvenih blagodati. Podiže nam puls na razinu da i dalje možemo održavati razgovor, ali ne bismo mogli pjevati riječi u pjesmu. I ne samo to, hodanje također poboljšava zdravlje srca, jača naše kosti i smanjuje rizik od brojnih zdravstvena stanja, uključujući visoki krvni tlak, visoki kolesterol i smanjuje vjerojatnost za moždani udar, koronarnu bolest srca, dijabetes tipa 2 i neke karcinome. Iz perspektive gubitka težine, kada se izvodi kao vježba niskog do umjerenog intenziteta, pretežni izvor goriva koji se koristi za hodanje je masnoća, što znači da hodanje može dovesti do pozitivnih promjena u tjelesnom sastavu pojedinca, piše Popsugar.

FOTO/Unsplash

Iako znamo fiziološke blagodati hodanja, jedan od aspekata koji se često zanemaruje su pozitivni rezultati mentalnog zdravlja koje može pružiti. Čak i 10 minuta brzog hodanja povećava našu mentalnu budnost, energiju i pozitivno raspoloženje prema znanstvenicima. Kako se pandemija COVID-19 nastavlja, mentalno zdravlje s pravom je postalo središnja tema, jer sve više ljudi doživljava stres, anksioznost i stalnu neizvjesnost.

Mnoga mjesta su sada ušla u drugu blokadu, samo što je ovaj put tijekom jesenskih i zimskih mjeseci dani kraći, a vrijeme tmurnije i hladnije. Unatoč tim promjenama, boravak vani i vježbanje i dalje su kritična praksa za upravljanje mentalnim zdravljem.

Iz obilja istraživanja znamo da tjelesne vježbe poput hodanja mogu imati ogroman utjecaj na raspoloženje, spavanje i upravljanje stresom. Može biti korisno započeti s malim ciljem, samo prošetati blokom, a zatim možete raditi na svoj način do 20 minuta ili više šetnje dnevno. A za dodatnu dobrobit, pokušajte u šetnji obratiti pažnju na svojih pet osjetila, poput osjećaja udaranja stopala o zemlju, zvukova oko sebe itd.

FOTO/Unsplash

Dnevna doza prirode može učiniti čuda za raspoloženje, ali hodanje kao trening uvelike se razlikuje od ležernog izleta. Ne samo da svaki korak uključuje kvadricepse, tetive koljena, gluteale, fleksore kuka i gastrocnemius i tibialis prednje mišiće potkoljenica, već je i hodanje izvrstan temeljni trening i, ako poboljšamo svoju tehniku, možemo žeti dobre rezultate.

Brzina hodanja od oko 80 koraka u minuti lagan je tempo, a povećanje brzine na oko 100 koraka u minuti može izazvati poboljšanje kardiovaskularne kondicije. Također možete povećati intenzitet šetnje angažirajući više mišićne mase, poput zamaha rukama, kao što se to vidi tijekom snažnog hodanja. To povećava tjelesne zahtjeve za kisikom u radne mišiće kako bi se omogućilo mišićno stezanje, koje srce mora ispuniti.