Nije iznenađujuće da se na kraju dana intenzivnog fizičkog rada osjećate umorno i iscrpljeno i želite ono što vam je ostalo od energije posvetiti aktivnostima za slobodno vrijeme i opuštanje.

Čak je i mentalni rad jednako naporan kao i fizički: čak i provođenje sati sjedeći učeći ili donoseći važne odluke dovodi nas do toga da na kraju dana budemo iscrpljeni.

Potvrđuju to i novi znanstveni dokazi prikupljeni nedavnim istraživanjem, koji pokazuju da mentalni umor postoji i da nije samo naša fantazija nakon posebno stresnog dana.

Razlog za ono što istraživači nazivaju “kognitivnim umorom” nalazi se u nakupljanju potencijalno toksičnih tvari u dijelu mozga poznatom kao prefrontalni korteks.

Ta akumulacija, u praksi, šalje mozak u stanje “štednje energije” zbog čega se ne uspijevamo natjerati na donošenje važnih i izazovnih odluka te se usmjeravamo na radnje s niskim troškovima energije koje ne zahtijevaju previše napora.

Zato kada smo preumorni naručujemo hranu za van umjesto da ju sami pripremimo u kuhinji (kako ne bismo morali razmišljati što i kako skuhati) ili radije gubimo vrijeme na društvenim mrežama umjesto čitanja knjige.

Ovo “preusmjeravanje” našeg ponašanja prema manje energetski intenzivnim izborima nije samo diktirano lijenošću ili umorom, već je to obrambeni mehanizam našeg tijela kako bi očuvalo integritet funkcioniranja mozga – kao i kako bi nas spriječilo da donosimo važne odluke u vrijeme kada su naši umovi previše zamagljeni umorom da bi mogli jasno odlučivati.

Kako bi dobili znanstvene dokaze o tome kako ovaj moždani uređaj za hitne slučajeve zapravo radi, istraživači su uključili dvije skupine dobrovoljaca – prvu skupinu ljudi koji su se bavili kognitivno intenzivnim aktivnostima, a drugu skupinu koja se bavila kognitivno manje zahtjevnim zadacima.

Na kraju napornog radnog dana, svi su sudionici bili podvrgnuti magnetskoj rezonanci kako bi se pratili kemijski procesi u njihovim mozgovima. Ljudi koji su radili mentalno zahtjevan posao pokazivali su znakove fizičkog umora poput smanjenog širenja zjenica i viših razina glutamata u sinapsama prefrontalnog korteksa mozga.

Kao što su već potvrdila prethodna istraživanja, nakupljanje glutamata opterećuje aktivaciju prefrontalnog korteksa s energetskog gledišta i to objašnjava poteškoće u donošenju čak i jednostavnih odluka na kraju vrlo napornog dana.

Što možemo učiniti kako bismo spriječili kognitivni umor na kraju naših radnih dana? Autori istraživanja predlažu korištenje starih metoda koje su uvijek učinkovite: odmor, meditacija, zdrave distrakcije (šetnje u prirodi, malo tjelesne aktivnosti). Postoje znanstveni dokazi da razina glutamata značajno opada tijekom odmora.