U poplavi jeftinih uvoznih suvenira koji su posljednjih nekoliko godina preplavili zadarske suvenirnice, malo se koja trgovina može pohvaliti ponudom hrvatskih obrtnika i proizvođača suvenira. Moderni turisti sve više traže suvenire koji će ih uistinu podsjećati na odmor koji su proveli u Zadru, a ne samo jeftine komade koji u tisućama primjeraka svaki dan izlaze s proizvodnih traka.

Ponuda koju turisti mogu vidjeti u gradskim suvenirnicama odraz je slike i ideje koju domicilno stanovništvo i poduzetnici imaju o turističkoj industriji, a tako i o samim turistima.

Kako bi Zadrani uistinu mogli biti ponosni na svoju turističku ponudu koja se razlikuje od onih u drugim dalmatinskim destinacijama i uistinu pruža pravi odraz lokalne obrtničke i umjetničke scene pobrinula se zadarska arheologinja i povjesničarka umjetnosti Zrinka Brkan Klarin, koja je u staroj obiteljskoj kući obitelji Brkan u Varoškoj ulici otvorila malu, ali po svemu jedinstvenu prodajnu galeriju s domaćim rukotvorinama i suvenirima mnogih zadarskih umjetnika, među kojima su Zvonimira Karavida, Aleksandar Bonačić i mnogi drugi.

– Oduvijek sam imala želju otvoriti galeriju s rukotvorinama jer ih obožavam, a i smatram da ponovo trebamo više cijeniti rukotvorine i obrtnička umijeća.

Ovo je samo početak te priče jer mi je krajnja želja zapravo predstaviti domaće umjetnike. Tu su naprimjer Aleksandar Bonačić, dobitnik nagrade »Tošo Dabac« i mnogi drugi.

Cilj mi je zapravo predstaviti one koji rade u limitiranim količinama jer je masovna, tvornička produkcija uzela previše maha i preplavila police svih zadarskih suvenirnica, kazala je Brkan Klarin.

Pečat povijesti

Dodaje da je Zadar u povijesti bio poznat po proizvodnji zlata i srebra, ali i po mnogobrojnim zanatlijama, koji su sada, nažalost, zaboravljeni.

– Prostor galerije bremenit je poviješću jer se nalazi u staroj obiteljskoj kući Ante i Zvonimira Brkana, koji su svojim umjetničkim radom zadužili Zadar.

Tu su oni imali fotostudio i stvarali svoju umjetnost. Upravo smo zato jedan kutak uredili kao crnu sobu u čast njima, kao reminiscenciju na nešto što je ovdje nekada postojalo.

I sam naziv galerije Liliput nadahnut je jednim od Zvonimirovih najpoznatijih uradaka koji se danas čuva u Muzeju suvremene umjetnosti, kazala je Brkan Klarin, kazavši da asocira na velikog čovjeka u malom svijetu.

– Fotografija je snimljena u Kovačkoj ulici, što je gledajući je zapravo jako teško primijetiti jer Varoš, pa i Kovačku danas krasi prevelik broj štekata.

Htjela sam da se naziv galerije nastavlja na neki od njihovih radova kako bih na još jednom odala počast toj dvojici velikana. Upravo je zato galerija malo mjesto za velike ljude, naglasila je Brkan Klarin.

– Trudila sam se u ponudu uključiti proizvode koji su rađeni rukom, od prirodnih materijala. Tako prodajemo torbice i lutke napravljene od ostataka tekstilnih materijala jedne šibenske dizajnerice. Čak imamo i komade rađene od ostataka materijala iz drvne industrije, navela je Brkan Klarin.

Tradicijsko lice

Od ostalih komada valja istaknuti i one Dore Barbarić s brendom »Monsieur Dorian«, Marijane Jakelić, Ane Garžine, Sare Iglić s brendom »Iglica«, Ane Padovan, Ane Brkić, Bojane Vukojević i Nikoline Artić, Silvije Tomić Bilan.

– Dvije umjetnice su iz Šibenika. Mogu reći da spajamo tradicionalno i moderno. I minijaturna je verzija Dile s potpisom Ane Brkić u njezinoj haljini našla svoje mjesto u Liliputu.

Lutkica je toliko precizno i minuciozno izrađena da nošnja ima veštu, travršu, aljčić, košulju, podsuknju i pumparice. Opremljena je kao svaka prava zadarska gospođica čipkanom ešarpom i tradicionalnim nakitom.

A donijela sam i kratki presjek povijesti Diline haljine kako bi kupce lakše upoznala s njezinom poviješću i važnošću za grad Zadar, rekla je Bekan Klarin, istaknuvši da se Dilina haljina čuvala upravo u današnjoj galeriji Liliput.

Haljina je 1964. godine darovana muzeju, a darovao ju je Zrinkin pradjed Ante. Gotovo sto godina bila je smještena u kući u Varoškoj ulici na dnu škrinje s brašnom, preživjela je ratove i brojne prijetnje, a danas predstavlja identitet i simbol Zadra.

Pop-up radionice

– Slika kojom smo promovirali Dilinu haljinu fotografirana je upravo ispred galerije. Ovaj je prostor mali, ali je tako bogat ne samo mojom osobnom već i poviješću grada. Zato sam Zadru i Zadranima htjela pokloniti autohtoni prostor gdje se možemo pohvaliti da predstavljamo domaće autore.

Situacija u gradu postala je očajna i kritična jer se osjeti nedostatak domaće manufakture, pojasnila je Brkan Klarin.

Naglašava da se trude pozicionirati se na tržištu i u svijesti građana kako bi ovu galeriju preporučili svojim prijateljima i turistima.

– Zadovoljni smo onim što smo učinili i potrudit ćemo se da budemo što uspješniji. Kad ne budemo otvoreni, nadamo se da ćemo prostor moći koristiti za pop-up radionice i predstavljanja.

Sve u svemu nadamo se da smo gradu pružili priliku da se preobrati i pokaže svoje pravo, tradicijsko lice, prožeto poviješću, tradicijom i umjetnošću, zaključila je Brkan Klarin.