Previše nasumice izabranih boja može završiti dojmom vrtnog kaosa, prije nego sklada. Srećom, ako se pri sadnji cvijeća ravnamo pravilima, to se neće dogoditi.
povezane vijesti
Boja je moćan alat, a u rukama vrtlarskog znalca čini razliku između tek estetski donekle prihvatljivog i vrta za koji već na prvi pogled kažemo da je prelijep. Više od 80 posto informacija u svom svakodnevnom životu primamo osjetilom vida, pa ako su te informacije ugodne, i raspoloženje nam se popravlja, umanjuje stres i svakodnevne brige. Otuda mnogi govore kako ih vrt opušta i veseli. Ali, kako osmisliti upravo takav vrt?
Kakvu energiju želimo u svom vrtu?
Mnogi vrtlari početnici i ne razmišljaju o slaganju boja, samo žele što više boja u vrtu. No, previše nasumice izabranih boja može završiti dojmom vrtnog kaosa, prije nego sklada. Srećom, ako se pri sadnji cvijeća ravnamo pravilima slaganja boja, to se neće dogoditi. Prisjetimo se boja koje najradije nosimo na sebi i kojima ukrašavamo svoj životni prostor. To su ujedno i boje koje će nas najviše veseliti u vrtu, jer prema njima osjećamo prirodnu privlačnost.
Najprije odlučimo kakvu energiju želimo u svom vrtu. Boje, naime, zrače određenom vrstom energije, pa izaberimo koji osjećaj želimo postići u svom vrtu. Želimo li opuštajući vrt koji zrači mirom? U tom slučaju će nam trebati hladne boje i sasvim malo kontrasta. Takav dojam daju plava, purpurna, plavozelena, tirkizna i bijela boja.
Ako, međutim, želimo vrt koji pršti energijom i uzbudljivom životnošću, koristimo tople boje i naglašavamo kontraste. Crvena, narančasta, žuta i žutozelenkasta će nam u tome pomoći, iako nismo svjesni takvih psiholoških svojstva boja. Ove razlike u djelovanju boja na nas utječu i na dojam udaljenosti. Tako hladnije boje djeluju kao da su udaljenije nego što su u stvarnosti, pa korištenjem takvih boja možemo manji vrt vizualno učiniti većim. Toplije boje se, pak, čine bližima, pa samim time i prostor doživljavamo manjim.
Zatim treba izabrati jednu, vama omiljenu boju, to je sve što treba za početak, a ostale ćete boje uklapati u tu šemu. Istražite koje su biljke u vašoj okolici upravo u toj boji.

Izaberite stil vrta
Sljedeći korak je izbor vrtnog stila, hoće li on biti seoski, tradicionalan ili gradski? Na temelju toga ćete prionuti rasporedu sadnje biljaka.
Kada ste izabrali osnovnu boju, stil i osjećaj koji želite pobuditi izgledom svog vrta, možete početi dodavati više kombinacija biljaka, boja i cvjetnica koje će privući najviše pažnje u vrtu. Isplanirate li unaprijed paletu boja, izbor biljaka koji joj odgovara neće vam zadavati velike glavobolje, a uštedjet ćete i novac jer nećete kupovati neodgovarajuće biljke, vodeći se trenutnim impulsom. Razmišljajte o svom vrtu u kontekstu palete boja i kombinacije biljaka u okviru te palete radije nego o količini boja.
Krug boja sadrži 12 osnovnih boja, podijeljenih na tri primarne, tri sekundarne, odnosno složene i šest tercijarnih, izvedenih boja.
Primarne boje su crvena, plava i žuta. Sve ostale boje nastale su miješanjem ove tri osnovne boje. Uz pomoć ove tri primarne te crne i bijele, nastale su sve ostale boje koje postoje.
Sekundarne boje su narančasta, zelena i ljubičasta. To su boje koje se dobivaju miješanjem dviju osnovnih boja. Tako je, primjerice, zelena mješavina žute i plave boje.
Tercijarnih boja ima šest, a one nastaju miješanjem osnovnih i složenih boja (primjerice plavozelena). Crna, siva i bijela boja svrstane su u zasebnu skupinu i nazivaju se akromatskim bojama. Dok su prve dvije relativno rijetke u primjeni na cvjetnim gredicama, bijela je dosta često korištena zbog svog snažnog vizualnog dojma u večernjim satima. Uz malo poznavanja o tome kako krug boja djeluje, možete postići savršen ugođaj u svom vrtu.
Ako želite da u vašem vrtu, osim zelene, prevladava samo jedna boja, crvena ili bijela na primjer, stavite naglasak na svijetlim i tamnim varijacijama te iste boje.

Foto: Pexels
Najčešće se koriste boje koje se nalaze nasuprot jedna drugoj u krugu boja
Ako želite koristiti više boja, odnosno tri do pet susjednih boja na spomenutom krugu boja, težit ćete harmoniji. Ljetos smo, primjerice, u okviru akcije za izbor najljepših vrtova i balkona PGŽ-a imali balkon na Krku prepun raznih nijansi ljubičaste boje, dopunjen ružičastom, plavom i plavoljubičastom bojom, uglavnom surfinija.
Takva kombinacija, međutim, može uključivati i plavi zvončić, plavoljubičastu lobeliju, ružičastu rušeljku, ružičasti karanfil, ružičasti kultivar ukrasnog duhana ili ljubičasti plamenak. Moguće je kombinirati i samo dvije vrste, kadulju i uresnice na primjer. Čak i različiti kultivari jedne vrste, zijevalice na primjer, stvorit će dojam harmonije.
Ipak se najčešće koriste boje koje se nalaze nasuprot jedna drugoj u krugu boja (crvena i zelena, žuta i ljubičasta te narančasta i plava). Takvim slaganjem boja postiže se dinamika i ističe kontrast među njima. Ako posadimo plavu lobeliju s narančastim nevenom ili jarko crvenu kadulju na tamnozelenom travnjaku, ili svijetloplavu nemofilju s narančastim kalifornijskim makom, ili jarko žutu medvjetku i tamnoplavi anagalis i lobeliju, postići ćemo igru kontrasta i dinamičan ugođaj.
A kako bijela boja djeluje u vrtu? Vidjeli smo da nje nema u krugu boja. Ona se slaže sa svim ostalim bojama, ističući njihovu kvalitetu. Bijelu biljku možete koristiti i kao središnju točku koja privlači pogled na kraju vrta, čineći ga time većim.
Ako ipak jako volimo šarene vrtove, bit će nam malo teže izabrati i kombinirati boje, a da pritom ne izazovemo kaos. Većina vrtova ima upravo tako posložene boje, a upravo na takvim vrtovima se može primijetiti razlika između znalački odabranih i amaterski odabranih kombinacija boja biljaka.

Foto: Pexels