Piše Branko Podgornik

Zapad zbija redove u izopćavanju Rusije

Branko Podgornik

Vladimir Putin / Foto Reuters

Vladimir Putin / Foto Reuters

U ekonomskom kažnjavanju Rusije zbog agresije na Ukrajinu zapadne zemlje preksinoć su otišle korak dalje.

placeholder


U ekonomskom kažnjavanju Rusije zbog agresije na Ukrajinu zapadne zemlje preksinoć su otišle korak dalje. Nakon što su Putinove vojne snage pojačale operacije na terenu, SAD i saveznici odgovorili su najavom sankcija protiv centralne banke Rusije te isključivanja ruskih komercijalnih banaka iz međunarodnog sustava plaćanja, SWIFT-a.


Kazne tako postaju sve razornije po Rusiju. Sankcije protiv centralne banke otežat će Moskvi mogućnost korištenja 630 milijardi dolara deviznih rezervi, koje je nagomilala kako bi ublažila šok od prekidanja ekonomskih odnosa s razvijenim zemljama. Dodatnu štetu nanijet će joj isključivanje ruskih banaka iz SWIFT-a, platforme putem koje financijske institucije iz 200 zemalja šalju instrukcije za plaćanja. Taj će potez, prema prvim procjenama, pogoditi 70 posto financijskog prometa ruskih banaka sa svijetom. No, saveznici još nisu otišli do kraja jer će isključivanje iz SWIFT-a, prema jučerašnjim vijestima, biti odvagano tako da ne pogodi uvoz nafte i plina iz Rusije.


Očito, Washington je time uvažio interese Njemačke koja se najviše protivi prekidu uvoza ruskih energenata. Na taj način je pridobio Berlin u daljnjem stezanju obruča oko Vladimira Putina. Štoviše, Njemačka je preko noći odlučila slati oružje Ukrajini, čemu se dosad također protivila. Da saveznici zbijaju redove, potvrđuje i to što mađarski premijer Viktor Orban, unatoč dobrim odnosima s ruskim predsjednikom, podržava sve sankcije Europske unije protiv Rusije, uz obrazloženje: »To je rat!«




Nije čudno što Washington ide najdalje u sankcijama. Trgovina SAD-a s Rusijom, prema NBC-u, iznosi oko 35 milijardi dolara, pa će od prekidanja odnosa imati manje štete nego Europska unija, koja s Rusijom ima robnu razmjenu od 250 milijardi. Od tog iznosa četvrtina se odnosi na Njemačku koja više od 50 posto svojih potreba za naftom i plinom podmiruje iz Rusije.
Dok se ruski napad na Ukrajinu širi, dok saveznici zbijaju redove, a Europa se priprema za nekoliko milijuna ukrajinskih izbjeglica, Moskva osjeća prve posljedice sankcija. Mnoge ruske firme traže od zapadnih partnera da im odmah podmire račune, a hoteli u Moskvi mole strance da im unaprijed plate noćenja, jer ne znaju hoće li sutra moći do njihova novca. Neke svjetske kompanije već su obustavile isporuke proizvoda Rusiji u strahu da sankcije i njih ne pogode, a pomorski prijevoznici oklijevaju prevoziti robu u tu zemlju.


S druge strane, oklijevanje zapadnih zemalja da prekinu uvoz energenata iz Rusije je razumljivo, jer će takav potez pogoditi ne samo Moskvu, već i njih, zapravo cijeli svijet. To će povećati nestašicu plina i nafte te dodatno ubrzati inflaciju. Stvari se mogu pogoršati ako Rusija uvede protumjere. Zajedno s Ukrajinom, Rusija proizvodi brojne rijetke metale i sirovine bez kojih svjetska industrija, osobito proizvodnja čipova, ne može fucionirati.


Zbog toga, žestokim sankcijama koje bi potpuno izopćile Rusiju iz svjetskih financijskih i gospodarskih tokova mnogi nisu oduševljeni, pa ni na Zapadu. Boje se da stvari ne odu predaleko. Zna se kako su sankcije djelovale prema Kubi, Iranu, Venezueli, ali nikad nisu uporabljene protiv velike i utjecajne države kao što je Rusija. Izvjesno je da će sankcije imati razorni učinak na rusko gospodarstvo – ako ne odmah, onda u duljem razdoblju. No, pitanje je neće li one poremetiti gospodarske tokove i na Zapadu koji se tek oporavlja od pandemije. Mnogi se boje, osobito u Njemačkoj, da bi kresanje trgovine s Rusijom moglo zaustaviti oporavak gospodarstva, a u najgorem slučaju, baciti Europu u ekonomsku recesiju.


Pitanje je u kojoj će mjeri i Hrvatska moći nastaviti sjajan gospodarski oporavak iz prošle godine. Hrvatska ne može utjecati na svjetsku inflaciju, a nažalost ni na ruski napad na Ukrajinu. I najjačim državama u svijetu tu su mogućnosti ograničene. Ako se ruska agresija odulji, a sankcije još više pooštre, opasnost od nepredviđenih gospodarskih nevolja bit će sve veća.