Branko Podgornik

Virus i ljudska prava

Branko Podgornik

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Ako neodlučnim ljudima ne proradi savjest i osjećaj solidarnosti, treba očekivati sve više inicijativa za zakonsko uvođenje obaveznog cijepljenja za sve, osim za one s nekim zdravstvenim problemima

placeholder


Nema sumnje da će zamisao Vlade prema kojoj će se radnici morati cijepiti ako žele i dalje dobivati državnu potporu za plaće, podići veliku prašinu. Već u startu neki su poduzetnici odbacili tu ideju tvrdeći da narušava ljudska prava njihovih zaposlenika jer cijepljenje u Hrvatskoj nije obavezno.


Očito, Vlada je na rubu živaca jer je isplatila već gotovo 12 milijardi kuna za spašavanje poduzetnika i njihovih radnih mjesta od propasti zbog posljedica korone. Osigurala je napokon i dovoljno cjepiva, ali sada borba protiv pandemije posustaje jer se mnoštvo ljudi ne želi cijepiti ili u tome oklijeva. Brojne države, pa i naša, objavile su da zbog toga neće postići cijepljenost kakvu su planirale do ljeta. Među ljudima koji ne žele cjepivo puno je onih koji vjeruju da je pandemijska pošast preuveličana ili da nisu osobno ugroženi. Spremno su se cijepili uglavnom stariji ljudi, koji su najugroženiji koronom.


Budući da je za neutralizaciju opasnog virusa potrebno cijepiti 80 posto stanovništva – jer je cjepivo učinkovito kod 90 posto ljudi – široka apstinencija podiže zdravstvenim dužnosnicima kosu na glavi. Oni vide da zbog pojave novih sojeva virusa kraj pandemije još nije na vidiku. Osim toga, novi valovi pandemije, makar i oslabljeni, mogu izazvati nove gospodarske zastoje i naprasno prekinuti turističku sezonu – za samo nekoliko tjedana.




A ljude nije lako disciplinirati. Za razliku od Kine, Južne Koreje, Tajvana, Australije i Novog Zelanda, koji su najstrožim mjerama stavili pod kontrolu širenje virusa još u prvom valu i među prvima normalizirali život i gospodarstvo, u Europi i Americi to nije slučaj. Na Zapadu su stroge mjere često smatrane kršenjem ljudskih prava na slobodu kretanja i rada, pa je i virus automatski dobio pravo na lakše širenje. Sada, kada se vode kampanje za cijepljenje ljudi, opet se spominju ljudska prava.


Nameće se heretičko pitanje: Nisu li ljudska prava postala preprekom za borbu protiv pandemije? Zasigurno nisu, ako se ljudi savjesno pridržavaju epidemioloških mjera i odlaze na cijepljenje, imajući na umu ne samo jačanje osobnog zdravlja nego i zdravstvenog stanja zajednice u kojoj žive. No ako gotovo svaki drugi građanin odbija biti solidaran prema drugim ljudima i zajednici te ako se pritom poziva na pravo da ne bude cijepljen, netko će tu sigurno nagrabusiti, prije ili kasnije. Ili će opet stradati zdravlje ljudi i gospodarstvo, ili neka ljudska prava – ako su kontraproduktivna za zaštitu ljudi od zajedničke opasnosti.


Budući da su vrijedna, ljudska prava ne smiju postati prepreka koja blokira kolektivnu akciju zajednice, pogotovo kada se ona suočava s pandemijama i klimatskim promjenama, koje idućih godina i desetljeća čak prijete opstanku ljudske vrste. Ljudi se u takvim krizama ne mogu izdvajati, nego pokazivati solidarnost. Ako to ne učine, solidarnost će im biti nametnuta. Preveliko inzistiranje na pravima pojedinaca dodatno će potkopati današnje liberalne demokracije ako se pokaže da one ne mogu osigurati zdravlje, sigurnost i ekonomski napredak nacije. Ljudi će sami početi tražiti uvođenje čvrste ruke.


Vlasti zapadnih država svjesne su mogućnosti takvog razvoja događaja, pa trenutačno smišljaju načine za nagovaranje ljudi na cijepljenje, ponajprije jačanjem kampanja i apeliranjem na svijest građana. Neki su, poput gradova u Srbiji, Rusiji i SAD-u uveli lutrije i nagrade za one koji dolaze na cijepljenje, ali ni to se nije pokazalo previše učinkovitim. Ima čak prijedloga da se pune zdravstvene usluge omoguće samo cijepljenim ljudima, a ostalima tek u hitnim slučajevima.


U Hrvatskoj pak vlasti žele državnu pomoć za plaće uvjetovati cijepljenjem. Ne znamo hoće li to moći ostvariti. No jedno je izvjesno. Situacija u kojoj borba protiv pandemije i za gospodarski oporavak dolazi u pitanje zbog oklijevanja ljudi da se cijepe nije održiva. Ako neodlučnim ljudima ne proradi savjest i osjećaj solidarnosti, treba očekivati sve više inicijativa za zakonsko uvođenje obaveznog cijepljenja za sve, osim za one s nekim zdravstvenim problemima