Razvoj događaja u gospodarstvu i dalje je prilično neizvjestan, pa i s kreditnim rejtingom.
Otkako su Hrvatska i Europa pale u nezapamćenu krizu, svako malo političari nas hrabre da su stvari pod kontrolom i da nemamo razloga za zabrinutost. Dok je dio gospodarstva na rubu kolapsa i na respiratorima, dok je budućnost neizvjesna, dok se državni dugovi vrtoglavo povećavaju, političari govore kako se zapravo nalazimo na »dobrom putu« – kao što je to tijekom vikenda rekao i premijer Andrej Plenković.
Povod za tu premijerovu izjavu je ocjena agencije Fitch prema kojoj je kreditni rejting Hrvatske ostao nepromijenjen. Neupućeni promatrač opravdano se može pitati kako kreditni rejting države, koji nije dobar, a ostao je isti, može biti razlog za zadovoljstvo. Očito, očekivanja građana, poduzeća i političara tijekom pandemije jako su se smanjila, pa nas tješe time da ima stvari koje se nisu pogoršale.
A ne bi bilo čudno da je kreditni rejting Hrvatskoj pao. Od početka pandemije vrijednost njezinog državnog duga skočila je sa 74 na 88 posto bruto domaćeg proizvoda. Nagli rast zaduženja u pravilu je alarm za kreditne agencije, koje povremeno procjenjuju kakva je sposobnost neke države za vraćanje kredita. Što je ta sposobnost manja, to je i kreditni rejting dužnika niži, zbog čega mu vjerovnici u pravilu zaračunavaju više kamate.
Činjenica je, međutim, da su se članice Europske unije u prosjeku zadužile još više od Hrvatske. Državama eurozone ove godine javni dug popet će se na prosječnih 100 posto BDP-a. Grčkoj je skočio na 200 posto BDP-a, a Italiji na 155 posto. Gotovo svim zemljama u svijetu dugovi su od početka pandemije otišli u nebo, a njihovi kreditni rejtinzi počeli su padati kao kruške sa stabla.
Sve tri najpoznatije svjetske kreditne agencije – Standard & Poor’s, Fitch i Moody’s – od siječnja 2020. do veljače ove godine spustile su kreditne rejtinge svakoj petoj državi u svijetu. Radi se o 48 zemalja. Najnemilosrdniji je bio upravo Fitch, koji je kreditni status pogoršao svakoj četvrtoj zemlji u svijetu, prema izvorima Reutersa.
To što je Hrvatska u takvim okolnostima održala svoj rejting kod sve tri kreditne agencije zaista je pozitivna stvar. Međutim, valja znati da su agencije u pandemijskoj krizi malo promijenile svoje kriterije. Iz Reutersove analize vidi se da su rejting snizile najčešće zemljama u Africi i Latinskoj Americi. Činjenica da su rejtinzi razvijenim i europskim zemljama, unatoč tome što su prezadužene, padali vrlo rijetko ili neznatno, pokazuje da im kreditne agencije gledaju kroz prste.
Dužnosnici Standard & Poor’sa objašnjavaju to time što je sposobnost članica EU-a za izlazak iz krize daleko veća od zemalja u razvoju, koje nemaju dovoljno novca za spašavanje i oporavak gospodarstva. Po svemu sudeći, agencije računaju da će članice EU-a, uključujući Hrvatsku, iz krize brže izaći, što znači da će s vremenom i lakše vraćati (uvećane) dugove.
Drugim riječima, kreditni rejtinzi europskih država zasad su uglavnom na ledu, na poštedi. U kreditnim agencijama vjeruju da će oporavak Hrvatske i EU-a biti brži od siromašnih zemalja zahvaljujući opsežnom državnom spašavanju gospodarstva, obilnoj potpori Europske središnje banke, kao i novcu za oporavak od pandemije koji će članice dobiti iz europskog fonda »EU nove generacije« vrijednog 750 milijardi eura.
Taj se optimizam kreditnih agencija, po svemu sudeći, temelji na ubrzanom procjepljivanju stanovništva, slabljenju pandemije i sve većem otvaranju gospodarstva u Europi. Fitch vjeruje i u osjetan oporavak turizma, pa procjenjuje da će Hrvatska ove godine postići dvije trećine turističkih prihoda dosegnutih prije pandemije. Međutim, ne treba zaboraviti da su to očekivanja. Gotovo ništa od svega toga još se nije dogodilo. Razvoj događaja u gospodarstvu i dalje je prilično neizvjestan, pa i s kreditnim rejtingom.
Branko Podgornik
Tješe nas da nije gore
Branko Podgornik
24. svibanj 2021 13:10
Davor Kovačević
Razvoj događaja u gospodarstvu i dalje je prilično neizvjestan, pa i s kreditnim rejtingom.
Otkako su Hrvatska i Europa pale u nezapamćenu krizu, svako malo političari nas hrabre da su stvari pod kontrolom i da nemamo razloga za zabrinutost. Dok je dio gospodarstva na rubu kolapsa i na respiratorima, dok je budućnost neizvjesna, dok se državni dugovi vrtoglavo povećavaju, političari govore kako se zapravo nalazimo na »dobrom putu« – kao što je to tijekom vikenda rekao i premijer Andrej Plenković.
Povod za tu premijerovu izjavu je ocjena agencije Fitch prema kojoj je kreditni rejting Hrvatske ostao nepromijenjen. Neupućeni promatrač opravdano se može pitati kako kreditni rejting države, koji nije dobar, a ostao je isti, može biti razlog za zadovoljstvo. Očito, očekivanja građana, poduzeća i političara tijekom pandemije jako su se smanjila, pa nas tješe time da ima stvari koje se nisu pogoršale.
A ne bi bilo čudno da je kreditni rejting Hrvatskoj pao. Od početka pandemije vrijednost njezinog državnog duga skočila je sa 74 na 88 posto bruto domaćeg proizvoda. Nagli rast zaduženja u pravilu je alarm za kreditne agencije, koje povremeno procjenjuju kakva je sposobnost neke države za vraćanje kredita. Što je ta sposobnost manja, to je i kreditni rejting dužnika niži, zbog čega mu vjerovnici u pravilu zaračunavaju više kamate.
Činjenica je, međutim, da su se članice Europske unije u prosjeku zadužile još više od Hrvatske. Državama eurozone ove godine javni dug popet će se na prosječnih 100 posto BDP-a. Grčkoj je skočio na 200 posto BDP-a, a Italiji na 155 posto. Gotovo svim zemljama u svijetu dugovi su od početka pandemije otišli u nebo, a njihovi kreditni rejtinzi počeli su padati kao kruške sa stabla.
Sve tri najpoznatije svjetske kreditne agencije – Standard & Poor’s, Fitch i Moody’s – od siječnja 2020. do veljače ove godine spustile su kreditne rejtinge svakoj petoj državi u svijetu. Radi se o 48 zemalja. Najnemilosrdniji je bio upravo Fitch, koji je kreditni status pogoršao svakoj četvrtoj zemlji u svijetu, prema izvorima Reutersa.
To što je Hrvatska u takvim okolnostima održala svoj rejting kod sve tri kreditne agencije zaista je pozitivna stvar. Međutim, valja znati da su agencije u pandemijskoj krizi malo promijenile svoje kriterije. Iz Reutersove analize vidi se da su rejting snizile najčešće zemljama u Africi i Latinskoj Americi. Činjenica da su rejtinzi razvijenim i europskim zemljama, unatoč tome što su prezadužene, padali vrlo rijetko ili neznatno, pokazuje da im kreditne agencije gledaju kroz prste.
Dužnosnici Standard & Poor’sa objašnjavaju to time što je sposobnost članica EU-a za izlazak iz krize daleko veća od zemalja u razvoju, koje nemaju dovoljno novca za spašavanje i oporavak gospodarstva. Po svemu sudeći, agencije računaju da će članice EU-a, uključujući Hrvatsku, iz krize brže izaći, što znači da će s vremenom i lakše vraćati (uvećane) dugove.
Drugim riječima, kreditni rejtinzi europskih država zasad su uglavnom na ledu, na poštedi. U kreditnim agencijama vjeruju da će oporavak Hrvatske i EU-a biti brži od siromašnih zemalja zahvaljujući opsežnom državnom spašavanju gospodarstva, obilnoj potpori Europske središnje banke, kao i novcu za oporavak od pandemije koji će članice dobiti iz europskog fonda »EU nove generacije« vrijednog 750 milijardi eura.
Taj se optimizam kreditnih agencija, po svemu sudeći, temelji na ubrzanom procjepljivanju stanovništva, slabljenju pandemije i sve većem otvaranju gospodarstva u Europi. Fitch vjeruje i u osjetan oporavak turizma, pa procjenjuje da će Hrvatska ove godine postići dvije trećine turističkih prihoda dosegnutih prije pandemije. Međutim, ne treba zaboraviti da su to očekivanja. Gotovo ništa od svega toga još se nije dogodilo. Razvoj događaja u gospodarstvu i dalje je prilično neizvjestan, pa i s kreditnim rejtingom.