Još lani su nas dužnosnici u svijetu i Hrvatskoj uvjeravali da je skok cijena nafte i plina privremeni problem koji će se smiriti do kraja (prošle) godine. Budući da se to nije ostvarilo i da je zbog skupljih energenata inflacija posvuda prešla pet posto, ti isti ljudi sada priznaju pogrešku i tvrde da na više cijene fosilnih goriva i električne energije treba računati do kraja ove godine.

Međutim, sve je više znakova da će ta poskupljenja potrajati godinama, puno dulje od procjena prognostičara koji su očito promašili metu.

Zašto je došlo do krivih prognoza, teško je pitanje. Nafta se sada prodaje za gotovo 90 dolara po barelu, barem dvostruko skuplje nego prije godinu dana, a cijena plina i električne energije na tržištu je četiri-pet puta viša.

Kao glavni uzrok navodi se pandemija koja je najprije izazvala pad gospodarstva, a potom i pad proizvodnje energenata. Nagli oporavak ekonomije, pak, izazvao je skok potražnje koju proizvođači energije ne mogu namiriti.

Proizvođači nafte i plina u svijetu ne mogu ići u korak s naraslom potražnjom jer su u pandemiji prepolovili investicije u istraživanje i vađenje energenata.

Ulaganja su smanjili sa 780 na 340 milijardi dolara. Tom je kumovala i opravdana svjetska kampanja prema kojoj fosilna goriva trebaju postati prošlost, uz okretanje izvorima čiste energije radi ublažavanja katastrofalnih klimatskih promjena.

Stoga je nagli oporavak gospodarstva prošle jeseni doveo do nestašice svih energenata, posebice nakon što je Kina dramatično povećala potrošnju plina i postala njegov najveći uvoznik.

Rusija istodobno nije povećala isporuke plina Europi čekajući da Njemačka odobri otvaranje plinovoda Sjeverni tok 2. Berlin to odgađa zbog administrativnih i političkih razloga, jer taj plinovod povećava ovisnost Europe o ruskom plinu.

Amerika, pak, koja je proteklih godina postala najveći proizvođač nafte i plina u svijetu, ne može namiriti sve potrebe Europe i Azije za tim energentima, pa njihove cijene divljaju.

To su samo neki od povoda za poskupljenja. Stručnjaci navode 10 do 20 razloga koji cijene plina i nafte guraju uvis. Malo se govori o dodatnom razlogu, a to je da kompanije i države planiraju prelazak na čistu energiju – što itekako košta.

Da bi se fosilna goriva zamijenila energijom iz sunca, vjetra i ostalih čistih izvora, idućih godina potrebne su stotine i tisuće milijardi dolara – za razvoj novih tehnologija i za investicije u nove elektrane.

U ovom trenutku od poskupljenja nafte i plina najviše zarađuju američke kompanije, jer su najveći njihovi proizvođači, ali logično je da visoku cijenu žele održati i Saudjska Arabija, Rusija, Katar i ostali proizvođači fosilnih goriva.

I oni moraju stvoriti zalihu novca kako bi mogli prijeći na zelenu energiju i čisto gospodarstvo. Ukratko, energija poskupljuje i zato što iz viših cijena fosilnih goriva moramo plaćati prelazak na čistu energiju koja neće ubrzavati klimatske promjene.

Sve je to došlo u zao čas. Iako svi gromoglasno traže prelazak poduzeća i kućanstava na čistu energiju, problem je što je njezina proizvodnja razmjerno mala u odnosu na energiju iz fosilnih goriva.

Štoviše, prošle je godine došlo do paradoksa – posvuda u svijetu potrošnja fosilne energije je povećana – od Kine, do Europe i SAD-a – dosegnuvši povijesni maksimum.

Najgore u svemu tome proći će obični građani. Vlade se širom Europe i svijeta dovijaju kako smanjenjem poreza i trošarina na goriva, uvođenjem subvencija (vaučera) za kućanstva i na druge načine okakšati njihov prijelaz na čista goriva, posebice onih siromašnih.

Od kućanstava se čekuje prijelaz na električne automobile i čiste izvore za zagrijavanje domova. Međutim, obični ljudi najčešće nemaju novca za taj pothvat i ne mogu stvarati zalihe novca, za razliku od kompanija koje povećane cijene prebacuju na krajne potrošače.

Stoga, kako svari sada stoje, više cijene energije i napuštanje fosilnih goriva većinu će kućanstava dodatno osiromašiti, neovisno o najavljenim mjerama vlasti protiv poskupljenja.