Nijedna odluka - pa ni ona o cijepljenju - ne može proći bez nekakvog rizika, samo je pitanje procjene što je čovjeku manje zlo, ili od čega će imati veće koristi
Dobro je što je Europska agencija za lijekove (EMA) jučer ocijenila da je cjepivo AstraZenece sigurno i učinkovito te da koristi od njega daleko nadilaze rizike. To znači da države mogu nastaviti korištenje tog cjepiva.
No, time je riješen samo dio problema. U međuvremenu je splasnulo zanimanje ljudi za tu vakcinu. Cijepljenje nije obvezno, pa će njegovo uspješno nastavljanje kada je riječ o AstraZeneci ovisiti i o odlukama samih građana, u Hrvatskoj i ostalim zemljama.
Građani su došli u sličnu dvojbu kao i zdravstvene vlasti. Postavljali su sebi pitanje hoće li se cijepiti oksfordskim cjepivom, koje proizvodi britansko-švedska kompanija, te izložiti se neznatnoj mogućnosti stvaranja ugrušaka u krvi.
Ili će odbiti cijepljenje i riskirati dobivanje bolesti COVID-19, što za sobom povlači mogućnost teških komplikacija i smrti.
Autoriteti u zdravstvu danima podsjećaju da je u cijeloj Europskoj uniji vakcinu AstraZenece primilo oko pet milijuna ljudi i da je zabilježeno tridesetak smrtnih ishoda, koje je teško izravno povezati s cijepljenjem.
Britanska agencija za lijekove jučer je rekla da nema nikakvih dokaza da AstraZenecino cjepivo izaziva zgrušavanje krvi, dok je EMA ocijenila da to cjepivo »nije povezano« s povećanim rizikom od zgrušavanja.
Ipak, ostala je uobičajena zadrška, jer je EMA rekla da će nastaviti svoja istraživanja nuspojava. Svjetska zdravstvena organizacija također je ponovila poziv državama neka nastave cijepljenje AstraZenecom.
Ima stručnjaka koji vjeruju da su smrtni slučajevi nakon primanja AstraZenece puka koincidencija, nešto što se može dogoditi i u slučaju da se osoba nije cijepila. Oni također upozoravaju da je smrtnost od korone daleko veća.
Svaki četvrti oboljeli građanin stariji od 70 godina ima izglede da dobije zdravstvene komplikacije i završi u bolnici. Što su ljudi mlađi, rizik od teških posljedica osjetno se smanjuje, ali ne nestaje.
Što se pak tiče opasnosti od zgrušavanja krvi, mnogi vjerojatno ne znaju da je cjepivo u toj priči sporedno. Najveći rizik od te neželjene pojave prijeti onima koji se razbole od korone.
Nekoliko ograničenih istraživanja provedenih još od travnja prošle godine otkrilo je da 30 do 50 posto hospitaliziranih bolesnika s COVID-om pogađa zabrinjavajuće zgrušavanje krvi, koje često završava fatalno.
O tome je u studenome prošle godine pisalo i sveučilište Johns Hopkins na svojoj mrežnoj stranici. Istraživači su utvrdili da koronavirus izaziva u ljudskom imunosnom sustavu poremećaje koji potiču stvaranje ugrušaka u krvnim žilama.
Nijedna odluka – pa ni ona o cijepljenju – ne može proći bez nekakvog rizika, samo je pitanje procjene što je čovjeku manje zlo, ili od čega će imati veće koristi.
Nezgoda je što se dvojba oko AstraZenecina cjepiva pojavila u trenutku kada Europa ponovo gubi bitku s koronom, već treći put u godinu dana. Većina zemalja EU-a bilježi početak trećeg vala pandemije te priprema nova zatvaranja i ograničavanja kontakata ljudi.
Jedan od najpoznatijih njemačkih epidemiologa, Christian Drosten, upozorava da bi se nakon Uskrsa broj zaraženih mogao povećati na najviše razine, kakve su u toj zemlji zabilježene oko Božića. Najveći broj slučajeva posljednjih tjedana u europskim državama, kao i u Hrvatskoj, pripisuje se tzv. britanskoj varijanti virusa, koja je znatno zaraznija i smrtonosnija od prijašnjih sojeva.
Mnogi su vjerovali da će pandemija do ovog proljeća jenjati. Međutim, imunitet protiv korone – stečen prirodnim putem ili cijepljenjem – u Hrvatskoj je steklo tek malo više od 25 posto stanovništva.
To nije dovoljno za obuzdavanje širenja virusa ako se procjepljivanje ne ubrza. Puno bolje nije ni u ostalim zemljama Unije. Dolazi novi val pandemije, a raspodjela cjepiva kasni. Ako u toj situaciji postanemo previše izbirljivi kada je riječ o cjepivima, izvjesno je samo jedno – da će broj žrtava korone i dalje ostati visok.
Piše Branko Podgornik
Sada valja nagovoriti ljude da se cijepe
Branko Podgornik
19. ožujak 2021 14:51
Reuters
Nijedna odluka - pa ni ona o cijepljenju - ne može proći bez nekakvog rizika, samo je pitanje procjene što je čovjeku manje zlo, ili od čega će imati veće koristi
Dobro je što je Europska agencija za lijekove (EMA) jučer ocijenila da je cjepivo AstraZenece sigurno i učinkovito te da koristi od njega daleko nadilaze rizike. To znači da države mogu nastaviti korištenje tog cjepiva.
No, time je riješen samo dio problema. U međuvremenu je splasnulo zanimanje ljudi za tu vakcinu. Cijepljenje nije obvezno, pa će njegovo uspješno nastavljanje kada je riječ o AstraZeneci ovisiti i o odlukama samih građana, u Hrvatskoj i ostalim zemljama.
Građani su došli u sličnu dvojbu kao i zdravstvene vlasti. Postavljali su sebi pitanje hoće li se cijepiti oksfordskim cjepivom, koje proizvodi britansko-švedska kompanija, te izložiti se neznatnoj mogućnosti stvaranja ugrušaka u krvi.
Ili će odbiti cijepljenje i riskirati dobivanje bolesti COVID-19, što za sobom povlači mogućnost teških komplikacija i smrti.
Autoriteti u zdravstvu danima podsjećaju da je u cijeloj Europskoj uniji vakcinu AstraZenece primilo oko pet milijuna ljudi i da je zabilježeno tridesetak smrtnih ishoda, koje je teško izravno povezati s cijepljenjem.
Britanska agencija za lijekove jučer je rekla da nema nikakvih dokaza da AstraZenecino cjepivo izaziva zgrušavanje krvi, dok je EMA ocijenila da to cjepivo »nije povezano« s povećanim rizikom od zgrušavanja.
Ipak, ostala je uobičajena zadrška, jer je EMA rekla da će nastaviti svoja istraživanja nuspojava. Svjetska zdravstvena organizacija također je ponovila poziv državama neka nastave cijepljenje AstraZenecom.
Ima stručnjaka koji vjeruju da su smrtni slučajevi nakon primanja AstraZenece puka koincidencija, nešto što se može dogoditi i u slučaju da se osoba nije cijepila. Oni također upozoravaju da je smrtnost od korone daleko veća.
Svaki četvrti oboljeli građanin stariji od 70 godina ima izglede da dobije zdravstvene komplikacije i završi u bolnici. Što su ljudi mlađi, rizik od teških posljedica osjetno se smanjuje, ali ne nestaje.
Što se pak tiče opasnosti od zgrušavanja krvi, mnogi vjerojatno ne znaju da je cjepivo u toj priči sporedno. Najveći rizik od te neželjene pojave prijeti onima koji se razbole od korone.
Nekoliko ograničenih istraživanja provedenih još od travnja prošle godine otkrilo je da 30 do 50 posto hospitaliziranih bolesnika s COVID-om pogađa zabrinjavajuće zgrušavanje krvi, koje često završava fatalno.
O tome je u studenome prošle godine pisalo i sveučilište Johns Hopkins na svojoj mrežnoj stranici. Istraživači su utvrdili da koronavirus izaziva u ljudskom imunosnom sustavu poremećaje koji potiču stvaranje ugrušaka u krvnim žilama.
Nijedna odluka – pa ni ona o cijepljenju – ne može proći bez nekakvog rizika, samo je pitanje procjene što je čovjeku manje zlo, ili od čega će imati veće koristi.
Nezgoda je što se dvojba oko AstraZenecina cjepiva pojavila u trenutku kada Europa ponovo gubi bitku s koronom, već treći put u godinu dana. Većina zemalja EU-a bilježi početak trećeg vala pandemije te priprema nova zatvaranja i ograničavanja kontakata ljudi.
Jedan od najpoznatijih njemačkih epidemiologa, Christian Drosten, upozorava da bi se nakon Uskrsa broj zaraženih mogao povećati na najviše razine, kakve su u toj zemlji zabilježene oko Božića. Najveći broj slučajeva posljednjih tjedana u europskim državama, kao i u Hrvatskoj, pripisuje se tzv. britanskoj varijanti virusa, koja je znatno zaraznija i smrtonosnija od prijašnjih sojeva.
Mnogi su vjerovali da će pandemija do ovog proljeća jenjati. Međutim, imunitet protiv korone – stečen prirodnim putem ili cijepljenjem – u Hrvatskoj je steklo tek malo više od 25 posto stanovništva.
To nije dovoljno za obuzdavanje širenja virusa ako se procjepljivanje ne ubrza. Puno bolje nije ni u ostalim zemljama Unije. Dolazi novi val pandemije, a raspodjela cjepiva kasni. Ako u toj situaciji postanemo previše izbirljivi kada je riječ o cjepivima, izvjesno je samo jedno – da će broj žrtava korone i dalje ostati visok.