U proteklih pola godine pandemije pokazalo se da je koronavirus nepredvidljiviji od svojih prethodnika. Zemlje koje su omalovažavale opasnost od COVID-19, nažalost, danas se suočavaju s većim ljudskim žrtvama i s težim gospodarskim posljedicama od zemalja koje su poduzele oštrije mjere za njegovo obuzdavanje. To su potvrdili i podaci o padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trima najvećim gospodarskim cjelinama u svijetu – Kini, SAD-u i Europi – od kojih je svaka uvodila različite stupnjeve zaštite.

Najbolje je zasad prošla najmnogoljudnija Kina, koja je zbog drakonskih mjera zdravstvene zaštite imala najmanje ljudskih žrtava i najniži pad gospodarstva. U prvom tromjesečju, kada je pandemija bila na vrhuncu, kineski BDP pao je 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, već u drugom kvartalu zemlja se pribrala i počela nadoknađivati izgubljeno, tvrdeći da je zabilježila rast od 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Zemlje EU-a bile su neopreznije i slabije organizirane, pa je broj njihovih ljudskih žrtava bio veći, a zastoj gospodarstva opsežniji i teži. U drugom kvartalu europski je BDP pao gotovo 15 posto. Najgore, pak, prošle su Sjedinjene Države u kojima se gospodarstvo istodobno strmoglavilo nezapamćenih 32,9 posto, što je zapanjilo ne samo Amerikance, nego i cijeli svijet. Pokazalo se da je ležeran odnos prema koronavirusu u SAD-u bio pogrešan.

Predsjednik Donald Trump protivio se oštrijim mjerama ograničavanja kretanja ljudi i rada tvrtki, rekavši da će naknadne ljudske žrtve zbog zatvaranja gospodarstva biti daleko veće nego od samog virusa. Međutim, taj se pristup dosad nije pokazao učinkovitim. Zbog podcjenjivanja virusa, SAD danas ima najveći broj zaraženih u svijetu (više od pet milijuna), najviše umrlih (163 tisuće) i najveći pad BDP-a među vodećim ekonomijama svijeta.

Štoviše, zbog nekoordiniranog, kaotičnog pristupa u nošenju maski i u ostalim mjerama protiv virusa na saveznoj i lokalnim razinama, zaraza u SAD-u širi se alarmantnom brzinom, dovodeći zdravstveni sustav na rub pucanja. Istodobno, uslužne firme i tvornice koje su se proljetos prerano otvorile, dok pandemija nije bila obuzdana, sada se suočavaju s novim valom zatvaranja i bankrota, dok je Trump na putu da izgubi izbore.

Od početka pandemije svijet je bio suočen s dvojbom: hoće li prioritet vlasti biti zaštita zdravlja ljudi i borba protiv virusa, ili će prednost dati nastavku rada ekonomije. Prema američkim komentatorima, vodeću ulogu u nametanju gospodarskih interesa kao najvažnijih imale su banke na Wall Streetu. One su tražile što brže otvaranje gospodarstva, neovisno o virusu, očekujući nagli ekonomski oporavak u obliku slova V. Sada su ta njihova očekivanja pala u vodu.

Ali nade kapitala preselile su se u drugo područje, tražeći novu slamku spasa. To je cjepivo protiv virusa, koje će navodno omogućiti da sve opet bude kao prije.

Zaista, mnoge kompanije poput Novavaxa objavljuju ohrabrujuće vijesti o dobrim rezultatima prvih testiranja njihovih cjepiva. Znamo da će cjepivo jednoga dana puno pomoći. Stručnjaci ipak ne vjeruju u njegov magični učinak. Među njima je Michael Osterholm, iskusni epidemiolog sa sveučilišta Minnesota, koji je još 20. siječnja upozorio da će virus otkriven u Kini prouzročiti novu pandemiju.

Ovih dana kaže da ćemo s tom pandemijom živjeti još desetljećima te da cjepivo neće kod ljudi imati efikasnost od barem 90 posto, poput dosadašnjih cjepiva, već osjetno manju, a pitanje je hoće li ono dovesti do trajnog imuniteta.

Po svemu sudeći, s opasnim mutirajućim virusima morat ćemo dugo živjeti. Malo je izgleda da će se stvari u našim životima posve vratiti na staro. Izvjesnije je da ćemo svoje ponašanje morati trajnije mijenjati. Iako to nikome nije drago, ponašanje će morati promijeniti banke, poduzeća, državne vlasti, pa i sami građani. Svi bi trebali postati obazriviji i solidarniji prema drugima.