UVODNIK

Ne laje pas zbog sela

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

U domovini predsjednice Komisije Ursule von der Leyen već više od polovine građana, njih 51 posto, smatra da je Komisija loše upravljala nabavom cjepiva. Čak 46 posto Nijemaca krivnju za nevolje s cjepivom pripisuje vlastitoj vladi.

placeholder


Brojni političari diljem Europe kritiziraju europske institucije da su u nabavi cjepiva napravile »premalo i prekasno«. Čine to ponajprije zato što se boje da će kašnjenje procjepljivanja ljudi produljiti zdravstvene nevolje u članicama Unije te otegnuti pandemiju. Na početku ove godine planirali su da će koronu obuzdati do jeseni ili zime.


Naravno, razlozi za političku galamu i ekonomske su prirode. Što cjepivo više kasni, to će zakasniti i gospodarski oporavak, pa će Unija opet zaostati za Kinom i SAD-om, kao što se dogodilo poslije krize iz 2008., koja je izbila zbog sasvim drugih razloga.


No, ne laje pas samo zbog sela. Dužnosnici se obrušavaju na institucije EU-a zato što će zdravstvena i gospodarska kriza izazvati socijalne i političke posljedice. Reakcija na koronu postaje ključni test za vladajuće krugove u državama, pitanje koje političarima može pokvariti izglede na izborima. To se najviše tiče Njemačke u kojoj će se parlamentarni izbori održati u rujnu. Time se može objasniti činjenica da su dužnosnici njemačke vladajuće koalicije najkritičniji prema pogreškama Europske komisije – koje je i ona sama priznala.




U domovini predsjednice Komisije Ursule von der Leyen već više od polovine građana, njih 51 posto, smatra da je Komisija loše upravljala nabavom cjepiva. Čak 46 posto Nijemaca krivnju za nevolje s cjepivom pripisuje vlastitoj vladi. Mnogi u njemačkoj javnosti tvrde kako bi bilo bolje da je njihova vlada sama nabavljala cjepivo, umjesto što je to prepustila Komisiji. Ističu da Britanija, koja je izašla iz EU-a, bolje obavlja posao. Srbiju, koja nije ni ušla u EU, ne spominju.


Za sektor zdravstva, podsjećamo, mjerodavne su nacionalne institucije, a ne europske. Međutim, Komisija se sama ponudila da će preuzeti brigu o cjepivu, želeći na tom pitanju ojačati vlastitu poziciju, ali i koordinaciju među članicama Unije, koja je potpuno zakazala na početku pandemije. Svaka je članica u početku radila što hoće, bez trunke solidarnosti prema drugima, što je ugrozilo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i europske liberalne vrijednosti.


Međutim, umjesto da je Komisijina nabava cjepiva učvrstila europsko zajedništvo, otvorila je nove političke pukotine. Otkrile su se slabosti europskih institucija i proizvođača. Uzbuna je počela u siječnju, kada je AstraZeneca, u koju je Komisija polagala velike nade, izvijestila da će u prvom kvartalu isporučiti samo trećinu od obećanih 100 milijuna doza cjepiva. To je ugrozilo planove prema kojima će se do kraja ljeta – kada se održavaju i njemački izbori – procijepiti 70 posto stanovništva, kako je obećala Ursula von der Leyen. Šefica Komisije i dalje vjeruje u ostvarenje tog plana, dok se očekuje skoro otvaranje novih pogona za proizvodnju BioNTechova cjepiva u Njemačkoj. Usto, Komisija je najavila da će Europska agencija za lijekove jako ubrzati odobravanje novih cjepiva, kako bi Unija imala veći izbor od sadašnjeg.


Razvoj događaja ipak ostaje neizvjestan. U medije je procurilo da su na prošlotjednom sastanku čelnici članica EU-a nastavili kritizirati Komisiju i tražiti od nje veću djelotvornost. Von der Leyen računa da će u prvoj polovini godine Unija dobiti 400 milijuna doza cjepiva, ali nije dobila jamstva svih proizvođača da će tako zaista i biti. Stoga nije čudno što se srednjoeuropske zemlje, dok ulaze u treći val pandemije, sve više okreću nabavi cjepiva iz Rusije i Kine – uključujući Hrvatsku.


Nacionalni su političari nervozni jer znaju da će upravo oni, a ne predsjednica Komisije, odgovarati pred biračima za upravljanje borbom protiv pandemije. Međutim, i Ursula von der Leyen – iako se dužnosnici Komisije ne biraju na izborima, već dogovorom najutjecajnijih članica Unije – zasigurno će morati nekome polagati račune za svoje uspjehe i neuspjehe, prije ili kasnije. To je test za sve – dok ćudljivi virus nastoji svima pomrsiti račune. Kako se imunitet ljudi povećava, tako i korona brže mutira u nove sojeve.