Pojava nove varijatne koronavirusa u samo je nekoliko dana uzdrmala cijeli svijet i dovela u pitanje planove o načinu borbe protiv pandemije koja traje već gotovo dvije godine. Šok izazvan pojavom brzoširećeg omikrona na jugu afričkog kontinenta odmah je kod svih ljudi pobudio pitanje nisu li se stvari vratile na početak pandemije.
Hoće li države opet morati pokrenuti masovna zatvaranja i ograničenja kretanja ljudi kao u proljeće prošle godine, kada u strahu od nepoznatog nisu imale drugog izlaza? To pitanje u ovom trenutku muči ne samo građane nego stručnjake i političare. Nitko još ne zna kakve će zdravstvene posljedice izazvati omikron, jer znanstvenici još nemaju dovoljno informacija o njemu.

Omikron je preko noći uzdrmao planove država i poduzeća o izlasku iz krize, što je potvrdio nagli pad dionica na svjetskim burzama. Njihovi su indeksi samo u jednom danu, kada je došla vijest o omikronu, izgubili dva do četiri posto vrijednosti, najviše u proteklih godinu dana. Još veći šok pogodio je cijenu nafte koja je u petak pala za više od 10 posto. Takav poremećaj nije iskusila još od proljeća prošle godine, kada je neizvjesnost od pandemije bila na vrhuncu i kada je svima postalo jasno da će neočekivani ekonomski zastoj srezati potrebe gospodarstva za energijom.

Pandemija je ljude ostavila na sto čuda, poremetila svakodnevni život i gospodarstvo te znatno otežala djelovanje odgovornih čimbenika. Vlasti su uglavnom shvatile što dugoročno moraju raditi – primjerice, jačati zdravstveni sustav i poduzimati mjere protiv budućih pandemija, jer ova nije posljednja. Međutim, kratkoročno ne mogu puno planirati. Ono što danas sagrade, mutirajuća korona može im preko noći porušiti, poput Skadra na Bojani. Slično je i u poduzećima.

Frustriran neizvjesnim razvojem događaja, bivši direktor Credit Suisse, jedne od najvećih banaka u svijetu, rekao je u jesen 2016. da su politički i financijski rizici u svijetu narasli u toj mjeri da bi »samo budala pokušala prognozirati što će se događati za pet godina«. Znam da ništa ne znam, rezignirano je u jednom trenutku rekao direktor Tidjane Thiam, napomenuvši da je planiranje budućnosti postalo »jalova aktivnost«. Ne znamo što bi Thiam rekao sada, u doba korone, kada je život od danas do sutra za velik dio gospodarstva postao normalna stvar.

Međutim, vlasti ne mogu ljude prepustiti sudbini, odnosno virusu. Nešto moraju učiniti. Brojne su države prošlog vikenda odjednom obustavile zračni promet s jugom Afrike, gdje se omikron prvi put pojavio. To se čini kao mahnita, nepromišljena reakcija, jer se širenje virusa po svijetu ne može spriječiti. Međutim, vlasti na taj način žele dobiti na vremenu kako bi usporile ekspanziju omikrona, doznale više informacija o njemu te pripremile prikladne mjere zaštite.

Za razliku od prošle godine, danas je povoljna okolnost to što protiv korone postoje cjepiva koja su jako smanjila mogućnost širenja bolesti COVID-19, ublažila njezine simptome, hospitalizacije i broj umrlih ljudi. Međutim, prema prvim informacijama, omikron bi zbog brojnih mutacija mogao smanjiti djelotvornost tih cjepiva, jer se širi lakše i još brže od dosadašnjih varijanti. To je već potaknulo države i farmaceutske kuće na pripreme za izradu novih cjepiva, kao u neprekidnoj igri mačke i miša.
Ipak, ostala je nada da omikron neće izazivati teške posljedice poput delte i dosadašnjih varijanti korone.

Prema vijestima iz Južnoafričke liječničke udruge, objavljenima u subotu, omikron izaziva blaži oblik bolesti. Zaraženi se u pravilu žale na velik umor i bolove u mišićima, ali njihova bolest nestaje već za dva- tri dana. Međutim, informacije o djelovanju omikrona još su šture i dobivene su uglavnom na uzorku mlađih ljudi, a tek treba vidjeti kakve će posljedice imati na stariju generaciju i one koji već imaju neke druge bolesti, upozoravaju upućeni. Dok se to ne dozna, oprez stručnjaka i zdravstvenih vlasti – koje pojačavaju mjere protiv nove varijante virusa – posve je opravdan.