Dok je Hrvatska prošlog tjedna bila u euforiji zbog neočekivano velikog broja turista, nezapaženo su prošle nepovoljne vijesti prema kojima će borba protiv pandemije biti teža i dugotrajnija nego što se mislilo. Nekoliko istaknutih britanskih stručnjaka upozorilo je da ljudi vjerojatno neće moći postići kolektivni imunitet protiv koronavirusa.

Da je »imunitet stada« nemoguć, prošlog je tjedna otvoreno rekao Andrew Pollard sa sveučilišta Oxford, jedan od glavnih istraživača u razvoju cjepiva AstraZeneca. Ključni povod za njegovu izjavu je pojava varijante delta koja se širi brže od dosadašnjih, ali je prenose ne samo necijepljeni ljudi nego i cijepljeni. Po tome je delta drukčija od dosadašnjih virusa s kojima se ljudska vrsta suočila i koje je uspješno neutralizirala.

Nije nepoznato da se kolektivni imunitet može postići na dva načina: prebolijevanjem COVID-19 i cijepljenjem. Švedske su vlasti vjerovale da će imunitet stada postići ponajprije prirodnim prebolijevanjem bolesti, ali ostale zemlje u svijetu nisu ih slijedile. Švedski se model, prema ocjeni većine stručnjaka, pokazao neuspješnim, pa je i većina država odabrala strože mjere protiv pandemije, a postizanje cijeljepljenosti stanovništa od 70 ili 80 posto kao pravi način za stvaranje kolektivnog imuniteta.

Međutim, sada su poljuljani temelji i toj drugoj teoriji. Delta je, kako rekosmo, zaraznija od prijašnjih varijanti. Prema riječima Pollarda, ona nije poput ospica koje su pobijeđene zahvaljujući 95-postotnoj cijepljenosti ljudi i stvaranju kolektivnog imuniteta.

Danas se djecu ne može cijepiti protiv korone. Postoje i brojni protivnici vakcinacije koji otežavaju visok stupanj cijepljenosti, ali glavni je problem u tome što najvećem dijelu stanovništva u svijetu cjepivo još dugo neće biti dostupno u dovoljnoj količini. Štoviše, istraživanja posljednjih mjeseci pokazala su da se delta širi i među cijepljenima koji je ne samo prenose nego i ponovo obolijevaju od COVID-19, iako u malom omjeru.

To znači da delta varijanta korone ima veći manevarski prostor za djelovanje. Može se lakše širiti među nevakcioniranim ljudima koji su glavni prijenosnici zaraze i njezine najveće žrtve. Zbog toga postoji mogućnost lakšeg mutiranja korone, tako da postane još opasnija i za cijepljene. To su neki od razloga, prema Pollardu, zbog kojih stvaranje imuniteta stada putem cijepljenja postaje nedostižno.
S Pollardom se uvelike slažu Danny Altmann, profesor imunologije s londonskog Imperial Collegea, kao i infektolog Andrew Freedman sa sveučilišta u Cardiffu. Međutim, svi oni istodobno upozoravaju da cjepivo i dalje ostaje najvažnije sredstvo za obuzdavanje korone i njezinih mutacija, čak i bez postizanja cjelovitog imuniteta stada.

Što je veći udio stanovništva posve imuniziran, to je manja učestalost zaraza u zajednici, upozorio je Freedman. Iako i cijepljeni ljudi mogu prenositi deltu, istraživanja su pokazala da oni virus prenose slabije od necijepljenih. Iako i dio cijepljenih može ponovo dobiti koronu, vakcinirana populacija je uglavnom zaštićena od teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti od COVID-19.
Najnovije istraživanje u Ujedinjenoj Kraljevini, objavljeno prošlog tjedna, pokazalo je da su dvostruko cijepljeni ljudi tri puta manje izloženiji opasnosti da na testu budu pozitivni.

Istina, pokazalo se da imunitet cijepljenjih s vremenom slabi – s nekim vrstama vakcina brže, a s nekima sporije. Međutim, to nije bilo neočekivano. Slično je s gripom. Učinkovitost vakcina u borbi protiv korone time nije dovedena u pitanje. Radi se samo o tome da su političari, njihovi savjetnici, mediji i mnogi drugi pojednostavili stvari, a mogućnost postizanja kolektivnog imuniteta shvatili su previše optimistično.