Branko Podgornik

Kako je Europa u cijepljenju pretekla SAD

Branko Podgornik

Foto Reuters

Foto Reuters

Prema svemu sudeći, pritisak na necijepljene koji su najveći prijenosnici zaraze i najveće žrtve COVID-19, najesen će rasti

placeholder


Početkom godine njemački su mediji podigli buru jer je Europskoj uniji nedostajalo cjepiva. Tvrdili su da Njemačka i EU zbog toga neće moći do jeseni postići 70-postotnu procijepljenost stanovništva. Pritom su ukazivali na Sjedinjene Države i Ujedinjenu Kraljevinu koje su se pravodobno pobrinule za cjepivo, krenule u masovnu vakcinaciju te zajedno s Izraelom stekle prednost pred ostalima u svijetu.


Međutim, stvari su se promijenile. Europska unija je nabavila cjepivo, nadoknadila zaostatak, pa je 11. kolovoza imala već 53 posto stanovništva cijepljenog dvjema dozama, prema podacima mrežne stranice Our World in Data. Time je prestigla SAD koji već dugo stoji na oko 50 posto cijepljenosti, unatoč tome što su američke vlasti osigurale silne zalihe vakcina.


Ujedinjena Kraljevina i dalje ima veći udio cijepljenih od prosjeka EU-a, njih 59 posto, ali više nije najbolja u Europi. Najdalje su otišli Portugal (64 posto) i Španjolska (62), a puno ne zaostaju ni Mađarska (57), Njemačka i Italija koje su postigle natprosječnih 56 posto. Ako članice Unije nastave sadašnjim tempom, mogle bi za nekoliko tjedana prestići i Britaniju.




Kako to da je EU pretrčao SAD, teško je reći. Nema sumnje da su se europske države još od izbijanja pandemije pokazale kao bolje organizirane i disciplinirane od Amerike, u kojoj se političari i danas svađaju oko toga može li predsjednik SAD-a nametnuti nošenje maski cijeloj zemlji ili je to isključiva ovlast (nesložnih) saveznih država. U svakom slučaju, nije dovoljno imati cjepivo.


Pretpostavlja se da je Europa nadoknadila zaostatak i zato što su članice EU-a uvođenjem COVID-propusnica preko granica dodatno potaknule građane na cijepljenje. Usto, Francuska, Italija i neke druge države već tjednima necijepljenim građanima ne dopuštaju ulazak u barove, restorane, na koncerte, utakmice i ostale javne skupove. To je necijepljenima pobudilo osjećaj da su građani drugog reda. Ograničena im je mogućnost kretanja, a usto su izloženiji zarazi, teškim oblicima bolesti i smrti, u usporedbi s vakciniranima. Neki su građani na to reagirali uličnim prosvjedima, ali većina taj problem rješava odlaskom na cijepljenje.


Prema svemu sudeći, pritisak na necijepljene koji su najveći prijenosnici zaraze i najveće žrtve COVID-19, najesen će rasti. Na to upućuje i najava Litve da nevakcinirani građani stariji od 16 godina o sredine rujna neće više moći u trgovačke centre, kafiće, restorane, salone za ljepotu i na skupove u zatvorenim prostorima. Njemačka pak najavljuje da će testiranje na koronu građani od listopada morati plaćati, za razliku od cijepljenja. O sličnim mjerama raspravlja se i u Hrvatskoj, i to s razlogom.


Naime, naša zemlja, koja također ima dovoljno cjepiva, sa svojih 37,4 posto potpuno vakciniranog stanovništva daleko zaostaje za prosjekom EU-a. Među mediteranskim zemljama EU-a koje su ovisne o turizmu Hrvatska ima najnižu procijepljenost, jer i Grčka je dosegnula 52 posto. Još je čudnije to što se dalmatinske županije, izrazito ovisne o turistima, nalaze ispod hrvatskog prosjeka – za razliku od Primorsko-goranske koja prednjači.


Paradoksalno je, međutim, da naša zemlja uz najmanje cijepljenih na Mediteranu ima i razmjerno najmanje zaraženih. Na vrhuncu sezone Hrvatska se istaknula kao najsigurnije odredište za turiste.


U Španjolskoj zbog širenja zaraze, unatoč rekordnoj procijepljenosti, još jedna sezona propada. Kako to protumačiti? Je li stvar u tome da su hrvatske epidemiološke mjere, koje su slabije nego u većini europskih zemalja, dovoljno učinkovite i da se ljudi uglavnom pridržavaju osnovnih pravila zaštite od zaraze? Je li stvar u tome što glavnina turista u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije, Češke – iz zemalja koje su na karti Europe uglavnom »zelene«, s najmanjim brojem zaraženih? Ili postoji neki treći razlog? Odgovor na to pitanje nije lagan, vjerojatno ni stručnjacima.