Nikoga nije iznenadila službena potvrda Državnog zavoda za statistiku da je hrvatsko gospodarstvo lani iskusilo najveći pad poslije Domovinskog rata i jedan od najdubljih u Europskoj uniji. Ipak, široj je javnosti manje poznato da u toj nevolji nisu svi jednako prošli. Nekima je u gospodarstvu svanulo, a većini se smrknulo više nego što se to na prvi pogled vidi.

Kada se malo raščlani pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) – koji je lani u Hrvatskoj iznosio 8,4 posto, a u članicama EU-a prosječnih 6,4 posto – očito je kako je unutar domaćeg i europskog gospodarstva došlo do suprotnih kretanja. Sve je vidljivija podjela na proizvođače i pružatelje usluga. Njihovi se putovi sve više razdvajaju. Proizvođači uglavnom postaju dobitnici, a uslužni se sektor najčešće pretvara u gubitnika.

Nije novost da se u gubitnike uglavnom ubrajaju hotelijeri, iznajmljivači apartmana, ugostitelji i poduzeća koja ovise o putovanjima. Njima su prihodi skresani nakon što su se i prihodi Hrvatske od turizma lani strmoglavili za oko 55 posto. S druge strane, poljoprivredna proizvodnja lani je porasla, dok je ona u industriji pala »samo« 2,8 posto, prema prvim procjenama DZS-a. Dok su Ina i Croatia Airlines zbog smanjenih putovanja pali u gubitke, industriji hrane dobro je išlo, a informacijski i komunikacijski sektor najčešće je bolje zarađivao nego prije pandemije.

Nizbrdo je krenulo, to je jasno, svima koji ovise o kretanju ljudi i njihovim neposrednim kontaktima jer su zbog epidemioloških mjera prorijeđeni. Ljudi su se dobrim dijelom preusmjerili na internet. Bolje su prošle tvrtke koje su unaprjeđivale različite oblike komunikacije putem interneta ili krenule u digitalizaciju poslovanja. Primjerice, dok je maloprodaja u trgovini lani padala, vrijednost kupovine putem internetskih prodavaonica u Hrvatskoj porasla je oko 15 posto. Taj razvoj događaja neće se vratiti na staro ni nakon očekivanog obuzdavanja korone.

Budući da je cijela Europa tijekom ove zime zbog drugog vala pandemije pooštrila ograničenja kretanja, gotovo je posvuda gospodarstvo opet zaglibilo u recesiju. Ona će, prema prognozama, trajati barem do proljeća. Međutim, dok je uslužni sektor od prošle jeseni nastavio nizbrdicom, proizvođači su još očitije krenuli uzbrdo. U prošlom je mjesecu indeks industrijske aktivnosti (PMI) u europodručju skočio sa siječanjskih 54,8 na 57,7 bodova, dok je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru sa siječanjskih 45,4 potonuo na 44,7 bodova. Podsjećamo, sve što je iznad 50 bodova ukazuje na rast, a vrijednosti ispod 50 znače pad.

Iako za stanje u Hrvatskoj nema svježih informacija, podaci DZS-a iz posljednjeg tromjesečja prošle godine ukazuju na neznatan oporavak industrijske proizvodnje u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine. Drugim riječima, i u Hrvatskoj se osjećaju povoljni vjetrovi oporavka europske proizvodnje, na čelu s onom u Njemačkoj. Ukupan ekonomski rezultat ipak je negativan jer je industrija proteklih desetljeća posvuda spala na samo 15 do 20 posto BDP-a, dok je uslužni sektor postao prevladavajući.

Iako je hrvatska Vlada dosad isplatila više od devet milijardi kuna za spašavanje radnih mjesta u ugroženom dijelu gospodarstva, ponajprije uslužnom, pitanje je što će biti kada ta pomoć zamre. U Vladi očekuju rast BDP-a do kraja godine od oko pet posto. Čak i ako se to dogodi, glavni motor oporavka vjerojatno neće biti uslužni sektor. Iako se očekuje bolja turistička sezona, prognoze Svjetske turističke organizacije sugeriraju da se europski turistički sektor neće vratiti na staro još tri-četiri godine.

Vjeruje se da će hrvatsku ekonomiju ove godine najviše povući građevinarstvo zbog obnove nakon potresa, industrija i informatički sektor. Mnogi poduzetnici, nažalost, morat će razmisliti o preusmjeravanju na drugu djelatnost, a njihovi radnici o promjeni tvrtke ili zanimanja.