Građanima, prema svemu sudeći, ne preostaje drugo nego pripremiti se na nova iznenađenja, preokrete, na divljanje cijena i na životni standard niži od današnjeg
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu u Europi su se zaredali politički preokreti kakvi se ne pamte desetljećima. Jedan sustiže drugog, a najnoviji je dogovor prvih ljudi država Europske unije da se za pet godina riješe ovisnosti o ruskoj energiji te da do kraja ove godine uvoz plina iz Rusije smanje čak za dvije trećine.
Bilo je to na prošlotjednom povijesnom sastanku europskih čelnika u Versaillesu, kako su ga nazvali neki njegovi sudionici, koji je ojačao njihovu odlučnost da Europa – u tektonskim pomacima u povodu silovitog ruskog napada na Ukrajinu – postane strateški suverena, uz skok ulaganja u obranu i što veću gospodarsku samodostatnost.
Namjera Unije da bude energetski neovisna privukla je osobitu pažnju jer se radi o iznenađujućoj, nagloj odluci herojskih dimenzija. Ona će nanijeti težak udarac Rusiji, ali će zahtijevati žrtve i odricanja u cijeloj Europi, s dalekosežnim i nesagledivim posljedicama na gospodarstvo i život građana, uključujući one u Hrvatskoj. U ovom trenutku izvjesno je samo to da će cijene energije ostati jako visoke, i to godinama.
To je herojska odluka zato što Europa za 30 do 40 posto svojih potreba za energijom, koje danas zadovoljava iz Rusije, ne može lako naći zamjenu. Nafta se razmjerno brzo može uvesti iz drugih zemalja, ali daleko je teže s ruskim plinom koji EU može zamijeniti samo onim ukapljenim iz SAD-a, Katara ili Australije, a njega na tržištu nema dovoljno. Prelazak na obnovljive izvore energije, pak, zahtijeva goleme investicije koje se izvode godinama.
Stoga se neke zemlje na čelu s Njemačkom protive (naglom) prekidu uvoza ruskih energenata. Uoči sastanka u Versaillesu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorila je da će zabrana energije iz Rusije izazvati kaos u kojem »medicinske sestre i učitelji neće doći na posao, a struje nećemo imati po nekoliko dana«. Štoviše, njemačka udruga gospodarskih komora (DIHK) izračunala je da bi sve tankere s ukapljenim plinom u svijetu trebalo preusmjeriti u Njemačku kako bi mogla nadoknaditi zemni plin koji danas stiže iz Rusije.
Budući da cijene energenata lete u nebo, EU će zbog preusmjerenja na uvoz sve skupljeg ukapljenog plina već ove godine, prema procjenama, svoje troškove za energiju povećati za 70 milijardi eura. Jasno, to će morati platiti svi – gospodarstvo i građani, kao i europske države putem većih subvencija tvrtkama i obiteljima. Što se tiče poduzeća, federacija njemačkih industrija (BDI) u istraživanju provedenom uoči ruskog napada na Ukrajinu otkrila je kako svaka četvrta tvrtka srednje veličine u toj zemlji strahuje da će zbog visokih cijena energije propasti. A nakon početka rata cijene su dodatno skočile.
Da je razvoj događaja vrlo neizvjestan, upozorio je i komentator Deutsche Wellea, ocijenivši da su se stekli uvjeti za novu svjetsku ekonomsku krizu. Britanski Telegraph tome je dodao i izvjesnost nove dužničke i financijske krize u Europi. Analitičari tvrde da je u 10 od ukupno 11 kriza, u prošlim desetljećima, prethodio skok cijena nafte. Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Mair smatra da se sadašnja energetska kriza po brutalnosti i posljedicama može usporediti s onom iz 1973. godine.
Ukratko, ekonomske posljedice rata u Ukrajini još se nisu ni počele osjećati. Europski čelnici vjerojatno su svjesni da će njihov plan o ubrzavanju energetske neovisnosti od Rusije izazvati šokove. Zbog toga, možda, u Versaillesu opet nisu donijeli odluku o naglom prekidu uvoza ruskih energenata. I Moskva, koja je ovih dana zabranila izvoz oko 200 proizvoda, također je napravila izuzetak za naftu, plin i ugljen, jer će je to jako udariti po džepu. Međutim, u pripremi je novi paket europskih sankcija Rusiji, upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, dodavši da su »sve opcije na stolu«.
Građanima, prema svemu sudeći, ne preostaje drugo nego pripremiti se na nova iznenađenja, preokrete, na divljanje cijena i na životni standard niži od današnjeg.
Branko Podgornik
EU sebi postavio herojsku zadaću
Branko Podgornik
14. ožujak 2022 12:54
Reuters
Građanima, prema svemu sudeći, ne preostaje drugo nego pripremiti se na nova iznenađenja, preokrete, na divljanje cijena i na životni standard niži od današnjeg
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu u Europi su se zaredali politički preokreti kakvi se ne pamte desetljećima. Jedan sustiže drugog, a najnoviji je dogovor prvih ljudi država Europske unije da se za pet godina riješe ovisnosti o ruskoj energiji te da do kraja ove godine uvoz plina iz Rusije smanje čak za dvije trećine.
Bilo je to na prošlotjednom povijesnom sastanku europskih čelnika u Versaillesu, kako su ga nazvali neki njegovi sudionici, koji je ojačao njihovu odlučnost da Europa – u tektonskim pomacima u povodu silovitog ruskog napada na Ukrajinu – postane strateški suverena, uz skok ulaganja u obranu i što veću gospodarsku samodostatnost.
Namjera Unije da bude energetski neovisna privukla je osobitu pažnju jer se radi o iznenađujućoj, nagloj odluci herojskih dimenzija. Ona će nanijeti težak udarac Rusiji, ali će zahtijevati žrtve i odricanja u cijeloj Europi, s dalekosežnim i nesagledivim posljedicama na gospodarstvo i život građana, uključujući one u Hrvatskoj. U ovom trenutku izvjesno je samo to da će cijene energije ostati jako visoke, i to godinama.
To je herojska odluka zato što Europa za 30 do 40 posto svojih potreba za energijom, koje danas zadovoljava iz Rusije, ne može lako naći zamjenu. Nafta se razmjerno brzo može uvesti iz drugih zemalja, ali daleko je teže s ruskim plinom koji EU može zamijeniti samo onim ukapljenim iz SAD-a, Katara ili Australije, a njega na tržištu nema dovoljno. Prelazak na obnovljive izvore energije, pak, zahtijeva goleme investicije koje se izvode godinama.
Stoga se neke zemlje na čelu s Njemačkom protive (naglom) prekidu uvoza ruskih energenata. Uoči sastanka u Versaillesu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorila je da će zabrana energije iz Rusije izazvati kaos u kojem »medicinske sestre i učitelji neće doći na posao, a struje nećemo imati po nekoliko dana«. Štoviše, njemačka udruga gospodarskih komora (DIHK) izračunala je da bi sve tankere s ukapljenim plinom u svijetu trebalo preusmjeriti u Njemačku kako bi mogla nadoknaditi zemni plin koji danas stiže iz Rusije.
Budući da cijene energenata lete u nebo, EU će zbog preusmjerenja na uvoz sve skupljeg ukapljenog plina već ove godine, prema procjenama, svoje troškove za energiju povećati za 70 milijardi eura. Jasno, to će morati platiti svi – gospodarstvo i građani, kao i europske države putem većih subvencija tvrtkama i obiteljima. Što se tiče poduzeća, federacija njemačkih industrija (BDI) u istraživanju provedenom uoči ruskog napada na Ukrajinu otkrila je kako svaka četvrta tvrtka srednje veličine u toj zemlji strahuje da će zbog visokih cijena energije propasti. A nakon početka rata cijene su dodatno skočile.
Da je razvoj događaja vrlo neizvjestan, upozorio je i komentator Deutsche Wellea, ocijenivši da su se stekli uvjeti za novu svjetsku ekonomsku krizu. Britanski Telegraph tome je dodao i izvjesnost nove dužničke i financijske krize u Europi. Analitičari tvrde da je u 10 od ukupno 11 kriza, u prošlim desetljećima, prethodio skok cijena nafte. Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Mair smatra da se sadašnja energetska kriza po brutalnosti i posljedicama može usporediti s onom iz 1973. godine.
Ukratko, ekonomske posljedice rata u Ukrajini još se nisu ni počele osjećati. Europski čelnici vjerojatno su svjesni da će njihov plan o ubrzavanju energetske neovisnosti od Rusije izazvati šokove. Zbog toga, možda, u Versaillesu opet nisu donijeli odluku o naglom prekidu uvoza ruskih energenata. I Moskva, koja je ovih dana zabranila izvoz oko 200 proizvoda, također je napravila izuzetak za naftu, plin i ugljen, jer će je to jako udariti po džepu. Međutim, u pripremi je novi paket europskih sankcija Rusiji, upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, dodavši da su »sve opcije na stolu«.
Građanima, prema svemu sudeći, ne preostaje drugo nego pripremiti se na nova iznenađenja, preokrete, na divljanje cijena i na životni standard niži od današnjeg.