Optimisti kažu da je na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja će u Glasgowu trajati do kraja ovog tjedna, već napravljen pomak nabolje. Čaša, koja je bila gotovo prazna, sada je popunjena 60 posto jer su organizatori konferencije, kažu, uspjeli iskamčiti od zemalja da do 2030. prestanu s krčenjem šuma, da smanje emisije metana za 30 posto, drastično srežu uporabu ugljena, te da se kapital najvećih banaka preusmjerava u kreditiranje zelenih projekata.

Međutim, deseci tisuća prosvjednika u Glasgowu i širom svijeta izražavaju nezadovoljstvo (ne)spremnošću država za borbu protiv klimatskih promjena, smatrajući da kasne s akcijom. Prosvjednici kažu da je čaša ostala poluprazna, ako ne i gore od toga.

Istina je da su stručnjaci UN-a upozorili uoči Glasgowa da države sa sadašnjim ciljevima neće moći porast temperature na Zemlji organičiti za 1,5 posto stupnjeva, na što su se obvezale na Pariškoj klimatskoj konferenciji, nego će se planet zagrijati za 2,7 stupnjeva do kraja ovog stoljeća, s katastrofalnim posljedicama.

Klimatske se promjene odvijaju daleko brže od donedavnih očekivanja znanstvenika, a posljedice su sve gore, što svakoga dana vidimo u vremenskim nepogodama. UN kaže da će materijalne štete od klimatskih promjena, ako se porast temperature ne zaustavi na 1,5 stupnjeva, biti dva-tri puta veće, a ljudsku patnju i uništene snove da ne spominjemo. Da bi se postigao cilj od 1,5 stupnjeva, trebalo bi emisije stakleničkih plinova prepoloviti već do 2030. godine, ali emisije i dalje rastu.

Američki je izaslanik za klimu John Kerry upozorio da je u Glasgowu dosad postignuto tek 60 posto ciljeva konferencije te da se rast temperature neće ograničiti na 1,5 stupnjeva ako se na klimatsku neutralnost do 2050. godine ne obvežu i zemlje poput Kine, Rusije i Indije. Za razliku od SAD-a i Europske unije, koji su se na klimatsku neutralnost obvezali do 2050., Kina i Rusija su najavili taj cilj do 2060., dok je Indija, koja se već godinama protivi bilo kakvim datumima, u zadnji čas istaknula 2070. godinu.

No, Kina koja je danas najveći zagađivač atmosfere upozorava da nije dovoljno samo tražiti od zemalja datume, već nešto konkretno raditi. Ističe da najviše od svih ulaže u čistu energiju, za razliku od onih koji samo pričaju. Satelitske snimke NASA-e pokazale su da su Kina i Indija u posljednjih 20 godina zasadile toliko novih zelenih površina koliko je prašume istodobno posječeno u Amazoniji.

Zemlje u razvoju, poput Indije, očekuju od razvijenih zemalja da preuzmu najveći teret u borbi protiv klimatskih promjena, jer su upravo one tijekom povijesti emitirale najviše stakleničkih plinova. Mnogi u SAD-u i Europi svjesni su da će morati financirati ne samo ulaganja u čistu energiju kod kuće nego i u zemljama u razvoju, a davati i novac za sanaciju klimatskih posljedica.

Konferencija u Glasgowu ima još tjedan dana da bi dogovorila konkretnije obveze zemalja. Stručnjaci upozoravaju kako su sve dosadašnje obveze država obična obećanja, jer ništa ne jamči njihovo ispunjavanje. Najdalje su otišle članice EU-a koje su svoje klimatske ciljeve već počele unositi u zakonodavstvo. S druge strane, SAD koji sebe u ovom trenutku smatra predvodnikom u borbi protiv klimatskih promjena, ne jamči da će ispuniti sve ono što obećava dok se promatrači boje da će budući predsjednik u Bijeloj kući, netko poput Donalda Trumpa, razvodniti ono za što se danas zauzima predsjednik Joe Biden.

Ako klimatska konferencija u Glasgowu podbaci, a to bi se moglo dogoditi, bit će to zato što državama i vladama klimatske promjene nisu prioritet. Imaju puno »važnijih« poslova kojima su zaokupljene, kao što je borba za vlast u njihovim zemljama te pitanje hoće li SAD ostati predvodnik u svijetu, ili će to postati Kina. Onečišćavanje atmosfere nastavlja rasti, a time i temperatura, pa prosvjednici, među kojima se ističu mladi ljudi, imaju pravo kada tvrde da je čaša – u najmanju ruku – ostala poluprazna. Posljedice će se prelamati ponajprije preko njihovih leđa.